Sjećate li se prve žrtve Karamarkove vlade u medijskom linču na Miju Crnoju?
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 28 Svibanj 2017 14:23
Nakon što je HDZ pod vodstvom Tomislava Karamarka pobijedio na parlamentarnim izborima u studenome 2015. godine ostvarivši petu pobjedu u nizu i sastavio parlamentarnu većinu za ministra hrvatskih branitelja imenovan je Mijo Crnoja, a zatim je bio potvrđen većinom glasova u Hrvatskom saboru.
U međuvremenu je započeo medijski linč na ministra hrvatskih branitelja, a u povijesti se nije dogodila takva vrsta sačekuše na jednog ministra koji je na kraju dao ostavku nakon 3 dana ministarskog rada iz moralnih razloga iako se nije osjećao krivim, već kako ne bi bio uteg tadašnjoj novoformiranoj Vladi RH.
Sporna je bila adresa u Samoboru na kojoj je bivši ministar hrvatskih branitelja bio prijavljen, a prema riječima medija cilj je bio izbjegavanje neplaćanja poreza.
Onima koji shvaćaju metodu djelovanja mainstream medija u Republici Hrvatskoj već je tada bilo jasno da je riječ o paravanu čime je napad na Miju Crnoju bio drugačije suštinske naravi budući da je u sklopu programa izloženog braniteljskoj populaciji založio se za sljedećih pet “spornih” točaka od trinaest koliko je sadržao program rada:
Objava registra agresora na Republiku Hrvatsku,
Procesuiranje ratnih zločinaca agresorske vojske,
Objava registra izdajnika nacionalnih interesa Republike Hrvatske,
Objava registra nelegalno provedene privatizacije,
Lustracija na svim razinama.
Novinarima se bio obratio i sada već bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko, koji je ustvrdio kako je Crnoja u ova dva dana uspio dokazati da je - nedužan.
"Svih ovih dana smo slušali teške optužbe i objede na račun gospodina Crnoje pa smo željeli ozbiljno pristupiti svemu. Gospodin Crnoja je dokazao da su sve to bile laži i objede, jedna klasična haranga. Na osnovu svega što smo pročitali, njegova krivnja ne postoji. Bilo je svakakvih tumačenja i verzija, ali ovo je jedan problem koji doista nije bio potreban. Podsjećam da smo imali Domovinski rat i mlade ljude koji su se borili za Hrvatsku. Jedan od njih je i gospodin Crnoja. Nije se smjelo ovo dopustiti što se dogodilo", rekao je Karamarko, koji je potom upitan zašto je onda uopće Crnoja dao ostavku?
"Zato jer kao častan čovjek ovo više ne može trpjeti. On je dva dana s nama sjedio da nam dokaže da nije prekršio nijedan zakon, ali je kao častan čovjek na kraju rekao da ide. Bi li bio smijenjen da nije dao ostavku? To je što bi bilo kad bi bilo. Ali on je ponosno otišao odavde", zaključio je Karamarko.
Nakon što trenutno više nema na aktualnoj političkoj sceni bivšeg prvog potpredsjednika Vlade RH Tomislava Karamarka koji im je bio krajnji cilj rušenja, a započelo je destabiliziranjem Vlade RH čim se formirala preko nesretnog Mije Crnoje, te preko dr.sc. Zlatka Hasanbegovića kojem nisu dorasli kako u intelektualnom tako u spektru vokabularskog nadmetanja, a danas sa strane vidimo promatrajući kako je sukus pozadine sasvim drugačiji.
Tomislav Karamarko od nacionalnog izdajnika što su mu mediji i politički oponenti htjeli etiketirati na njegovu impozantnu političku karijeru pretvara se svakim danom sve više u nacionalnog heroja s obzirom da je Međunarodni sud u Ženevi rekao isto što je ponavljao i sam Tomislav Karamarko, a to je da Hrvatska ne može dobiti spor na temelju dokaznih argumenata na koje se pozvala još Milanovićeva vlada koja je taj spor i pokrenula.
Osim Bože Petrova koji nas je uvjeravao u uspješan ishod, sluha nije imao niti Andrej Plenković koji je iskoristio priliku cipelarenja na podu Tomislava Karamarka i ukrcao se u pobjednički vlak koji nije znao za poraz od trenutka preuzimanja stranke od strane Tomislava Karamarka. Umjesto da se založio za sporazumni prekid sa Mađarima izgubio je nakon arbitraže i presudu na žalbu u smislu izgubljene arbitraže u slučaju INA-MOL.
O Zlatku Hasanbegoviću i njegovom radu birači su rekli sve na lokalnim izborima u svibnju 2017. godine iako su mu svi do tada pokušavali osporiti njegove preferencijalne glasove koje je zaslužio ne temelju platforme HDZ-a, a ne vlastite prepoznatljivosti što je notorna konstrukcijska glupost.
Dr.sc. Zlatko Hasanbegović demantirao ih je onog trenutka kada je podržao nezavisnu listu Brune Esih iz kafića, da bi pritom opravdao mandat u Hrvatskom saboru Brune Esih, Željka Glasnovića kao i svoj, budući da je Bruna Esih prikupila više od 36.000 glasova u Gradu Zagrebu u utrci za gradonačelnicu uza svu HDZ-ovu stranačku infrastrukturu koja je na ovim izborima nastupila sa blagom anemijom što je rezultiralo katastrofalnim rezultatom. Nije im pomogla niti podrška predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića čiji je izbor bio vjerodostojni Drago Prgomet, a sam Plenković temeljio sa na pobjedama u urbanim sredinama na osnovu vlastitog renomea steknutog u institucijama EU-a što javnost na kraju nije prepoznala.
Pravomoćnim poreznim rješenjima utvrđeno je kako država mora vratiti bivšem ministru hrvatskih branitelja Miji Crnoji više od 20.000 kn preplaćenog poreza što dokazuje riječi Tomislava Karamarka kako je Mijo Crnoja kroz dva dana dokazao svoju nevinost budući da nije prekršio niti jedan zakon, jer riječ je o časnom čovjeku koji je branio vlastitu domovinu, a ne oštetio kao što mu se pokušalo staviti na teret.
Dakle, postavlja se retoričko pitanje kome je smetao nekorumpirani Mijo Crnoja, bivši prvi potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko čiju je nevinost potvrdila presuda Međunarodnog suda u Ženevi u slučaju INA-MOL ili bivši ministar kulture dr.sc. Zlatko Hasanbegović koji je bio meta sinkronizirane medijske hajke sve do trenutka pada Tomislava Karamarka odnosno pada Vlade RH?
Dok s druge strane od samog Tomislava Karamarka pa do njegovih ministara koji su svrgnuti izmišljenim aferama što dokazuje uz “slučaj” INA-MOL i “slučaj” Crnoja, a oni drugi radi načina rada iz ljubavi prema domovini poput dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, dr.sc. Nade Šikić čijom je zaslugom Republika Hrvatska dobila presudu u Ženevi, jer odbačena je tužba Sindikata udruženja umirovljenika Srbije u pogledu mirovina SAO Krajne, te je omogućila isplatu mirovina HVO ili otpadanje dr.sc. Mire Kovača radi dugova premijera RH prema Davoru Ivo Stieru ostaje nam za vidjeti što će se dogoditi nakon odluke Dalije Orešković u pogledu sukoba interesa potpredsjednice Vlade RH Martine Dalić i njezina muža Nike Dalića koji je sa druge strane stola sjedio ispred Uprave INA-e u pregovorima.
S obzirom da nas je Andrej Plenković doveo na korak do novih izbora smjenom MOST-ovih ministara čime se država našla taocem jednog čovjeka pitanje je vremena hoće li se i sam voditi logikom kako stranka ne smije biti taoc jednoga čovjeka i prepustiti pobjedničku platformu na unutarstrančkim izborima u rujnu 2017. godine domoljubnoj opciji koja je stranku podigla iz pepela nakon što je preuzeta od njegove bivše šefice Jadranke Kosor ili će nas i dalje Plenkovićev savjetnik Vladimir Šeks oduševljavati viđenim folklorom putem mobitela i gestikulacijama dirigenta u manirima stručnjaka bečke škole prenesene u klupe saborske galerije prilikom okupljanja većine u Hrvatskom saboru iz sjednice u sjednicu.
Pritom ne treba zaboraviti da je i sam Andrej Plenković bio izbor za zamjenika predsjednika HDZ-a kada je bivša predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor izgubila u srazu sa Tomislavom Karamarkom ili će i dalje zastupati tezu kako je u dva tjedna dobio izbore, a nezadovoljstvo na terenu biti će svakim danom sve veće što je pokazao katastrofalan rezultat Drage Prgometa u Zagrebu, Majde Burić u Primorsko goranskoj županiji iako su pobjedu najavljivali od ministra Olega Butkovića do samog predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića, a potom su se slijevala koje kakva ministarska lica pružajući potpotru kandidatkinji za županicu PGŽ-a koja je ostala bez drugog kruga ili Kristjana Staničića u Rijeci, budući da Hrvoje Burić izlazi na megdan 4.lipnja 2017. godine sa Vojkom Obersnelom u drugom krugu lokalnih izbora za gradonačelnika Grada Rijeke.
Sanjin Baković dipl.ing.
