Može li Kolinda završiti projekt koji je Karamarko inicirao prije odlaska iz Vlade RH?
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 08 Srpanj 2017 19:03
Tomislav Karamarko bivši je predsjednik HDZ-a koji je renome lidera stekao dok se nalazio u oporbi, jer svima nam je sada već jasno kako je preuzeo devastirani HDZ od Jadranke Kosor i njezinih dečki, a mobilizacijom stranačke infrastrukture izgradio je pobjedničku platformu na permanentnom pobjedničkom nizu koji traje i danas u Plenkovićevoj eri.
Temelji koji su dobro postavljeni u prošlosti ne mogu se urušiti sami od sebe u budućnosti.
Da nije bilo riječ o nekom šarlatanu uličnog riječnika koji se temeljio na ideološkim podjelama ili osobi koja se nalazila u obračunu sa vješticama mogli smo zaključiti na temelju gospodarskog programa koji se brusio u Munchenu u suradnji s bavarskim institutom IFO tijekom oporbenog mandata od četiri godine kako bi se dolaskom HDZ-a na vlast proveo program društvenih i gospodarskih reformi. U obrise izmijenjene gospodarske paradigme uvrstilo se tada pripremljenih 50 projekata ukupno vrijednih oko 50 milijardi eura što je jamčilo rješavanje pitanja odlaska mladih, kao i gospodarski oporavak.
Također, ovu tezu potvrdio je i dr. Zoran Tomić uz riječi “HDZ od kad postoji nije imao bolji gospodarski program”. Riječ je o redovitom profesoru Sveučilišta u Mostaru, dekanu Filozofskog fakulteta i jednom od najiskusnijih stručnjaka za izborne kampanje u Hrvatskoj i susjednim zemljama. Od 1996. kad se vratio sa specijalističkog studija u SAD-u vodio je 30 kampanja u regiji, od općinskih do predsjedničkih i europskih izbora. Ujedno kreirao je kampanju i Kolinde Grabar Kitarović.
U pripremanje projekata uključili su se najeminentniji domaći i inozemni stručnjaci. Kao prioritetni projekti bili su istaknuti Pelješki most za kojeg su odobrena financijska sredstva iz EU, izgradnja nizinske pruge, jadransko jonski pravac, gradnja kanala Dunav - Sava, navodnjavanje, izgradnja osam hidroelektrana, a u grupaciju prioritetnih projekta ubrajao se LNG terminal na Krku kao i niz drugih.
Da je Tomislav Karamarko imao ozbiljne namjere potaknuti izgradnju LNG terminala na Krku dokaz nam je bio sastanak sa posebnim izaslanikom i koordinatorom za međunarodna energetska pitanja američkog State Departmenta Amos J. Hochsteinom s kojim je proveo dan u Banskim dvorima kao prvi potpredsjednik Vlade RH.
Iz službenog priopćenja poslanog iz Vlade RH moglo se zaključiti kako su sudionici sastanka razgovarali o LNG terminalu, te je ponovno aktualizirana ideja o projektu plutajućeg LNG terminala koji iziskuje puno manje troškove i bržu realizaciju. Bio je to prijedlog Tomislava Karamarka koji je davao najviši prioritet tom projektu, a zalagao se za “plutajuće rješenje” jer bi projekt mogao biti u punoj funkciji u roku od dvije godine, umjesto planiranih pet godina. Američka je strana, piše u priopćenju pristiglom iz Vlade RH, obećala pomoć u izgradnji plinskog transportnog sustava potrebnog za integraciju LNG terminala u postojeću mrežu.
Sastanak o izgradnji LNG terminala bio je iniciran tri mjeseca prije pada Karamarkove vlade u kojoj su sudjelovali svi politički akteri, a u međuvremenu za izgradnju LNG terminala na otoku Krku odobreno nam je 102 milijuna eura bespovratnih EU sredstava što je još uvijek nedovoljno s obzirom da se ukupna vrijednost projekta koji treba započeti s realizacijom 2019. godine procjenjuje na oko 363 milijuna eura.
Stoga Trumpova poruka Kolindi Grabar Kitarović “Jeste li čuli za taj projekt na Krku? Znate li sve o tome?” za mene je bila ohrabrujuća, jer osim što nam je poruku poslao novoizabrani američki predsjednik Donald Trump više je nego jasno da je Americi interes realizirati projekt koji nisu uspjele sve dosadašnje hrvatske vlade.
U prenesenom značenju iz Trumpovog odrješitog upita prvoj dami RH dobio sam odgovor na način kako Kolinda Grabar Kitarović nije izabrana od strane hrvatskog naroda da ne skida osmjeh sa lica dok građani posjeduju tugu na vlastitom licu radi neimaštine koju su proizveli pripadnici političkog establishmenta i Donalda Trumpa privodi na summitima kao što je trčala Obaminoj administraciji usred kampanje američkih predsjedničkih izbora, već budući da zna sve o tom projektu neka se uhvati u koštac sa stvarnim problemima i realizira taj projekt prije nego li Trump dođe u posjetu Hrvatskoj. Za riješiti problem nije dovoljno znati izgovoriti Krk, već promijeniti nepromjenjivo.
Dakle, postavlja se retoričko pitanje može li Kolinda Grabar Kitarović završiti projekt koji je Tomislav Karamarko inicirao prije odlaska iz Vlade RH?
Ako promatramo odgovor na to pitanje s aspekta kako je srušen Tomislav Karamarko s mjesta prvog potpredsjednika Vlade RH od određenih skupina interesa koje se kriju iza hrvatskog političkog establishmenta i mainstream medija iako je imao namjeru potaknuti niz projekata, kao i gospodarske reforme postavlja se drugo pitanje ima li Kolinda Grabar Kitarović s kime u Hrvatskoj surađivati po izgradnje LNG terminala?
Ako kontekst promatramo na razini komunikacije sa predsjednikom Vlade RH tada možemo zaključiti kako Kolinda Grabar Kitarović sa predsjednikom Vlade RH razgovara putem medija što potvrđuje pismo Andreju Plenkoviću u pogledu promjene Ovršnog zakona, gdje joj premijer RH odgovara istim načinom putem medija. Umjesto da su sa zajedničkim vladinim zrakoplovom otputovali na sastanak sa Donaldom Trumpom u Poljsku predsjednik Vlade RH odlučio se na posjet BIH, dok je u ime Vlade RH sa predsjednicom RH poslao ministricu gospodarstva Martinu Dalić i novoizabranog ministra energetike Tomislava Ćorića. Za pretpostaviti je da novoizabrani ministar koji je u rekonstrukciji Vlade RH od resora rada i mirovinskog sustava preuzeo energetiku zna o toj temetici kao i hrvatski građani o astronomiji. U suštini poslali smo poruku podijeljene Hrvatske, a nije nam za to kriv SDP.
Hoće li Hrvatska ostati taoc dvoje lidera istaknutog ega i vlastitih ambicija pa će komunicirati i dalje putem medija ili će zatomiti taštine i shvatiti poruku američkog predsjednika Donalda Trumpa vrijeme će pokazati, a do tada hrvatski narod može se jedino nadati konačnoj realizaciji izgradnje LNG terminala jer Donald Trump ima namjeru mijenjati nepromjenjivo što pokazuje od prvog dana ulaska u Bijelu kuću nakon inauguracijskog govora. Dokaz tome je i jučerašnji razgovor sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na summitu G20 koji nije prekinut niti nakon pokušaja prve dame SAD-a Melanie Trump s obzirom da je protokolarno bilo predviđeno pola sata za razgovor, a klikom dvojice svjetskih lidera potrajalo je više od dva sata što nije pandan Plenkovićevoj politici uplitanja prema Rusiji.
Sanjin Baković dipl.ing.
