Sanjin Baković: Hrvatska između istražnog povjerenstva i sudskog epiloga u aferi Agrokor
- Detalji
- Objavljeno: Nedjelja, 22 Listopad 2017 18:52
Da je osnivanje povjerenstva bilo paravan za javnost dokaz tome su uhićenja bivše uprave Agrokora, jer teško je za povjerovati da nitko nije znao da će samo nekoliko dana nakon osnivanja povjerenstva uslijediti uhićenja bivše uprave Agrokora. Vjerujem da u takav završni epilog ne bi povjerovala niti spremačica iz kuhinje koja ne prati aktualnu političku situaciju, a kamo li javnost koja ima spoznaje da se akcija uhićenja odvijala u trenucima kada su se kao članovi izaslanstva uz predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović nalazili glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na putu prema Rusiji.
Višemjesečna politička sapunica za javnost između oporbe i vlasti oko istražnog saborskog povjerenstva u slučaju Agrokor dobila je završni sudski epilog. Naime, nakon usvajanja Lex Agrokor i izlaska MOST-a iz Vlade RH prilikom razrješenja trojice MOST-ovih ministara koji su bili za smjenu HDZ-ovog ministra financija Zdravka Marića SDP i MOST inzistirali su na osnivanju istražnog saborskog povjerenstva tijekom posljednjih šest mjeseci.
Međutim, s jedne strane imali smo da je jedan od glavnih MOST-ovih financijera prilikom izbornih kampanja Branko Roglić blokirao račun Agrokora zbog nenaplaćenog duga od 12 milijuna kuna dok je MOST-ov Božo Petrov krajem ožujka 2017. godine podignuo kaznenu prijavu protiv Ivice Todorića. Nakon neuspjelog izglasavanja nepovjerenja ministru Zdravku Mariću (75:75) MOST je prelaskom u oporbu i dalje inzistirao na odgovorima je li Zdravko Marić sudjelovao na sastancima s Ivicom Todorićem gdje smo konačno dobili odgovor od premijera Andreja Plenkovića 'Ako se razgovara, ne znači da se donose odluke'. Da se Andrej Plenković temeljio na premišljanju ovog tipa ne bi nikada rušio Tomislava Karamarka radi INA - MOL s obzirom da je isti isto samo razgovarao, a ne donosio odluke.
Primjerice, s druge strane SDP je prijetio u javnosti kako će doći do ustavne krize, jer u slučaju da se ne izglasa istražno saborsko povjerenstvo u slučaju Agrokora SDP neće podržati kompromisno rješenje u pogledu ustavnih sudaca. Kao i svaki put do sada riječ je bila o farsi za javnost kako do izražaja ne bi došla 'Velika koalicija', jer osnovati istražno saborsko povjerenstvo, a na čelo njega izglasati Orsata Miljenića autora famoznog Lex Perkovića koji je usvojila Milanovićeva vlada ne ide mi ruku pod rukom s premišljanjima hrvatskog domoljuba Milijana Brkića iz prošlosti kada je 'Brkić poručio onima koji su sprječavali izručenje Perkovića i Mustača: Vaše vrijeme je prošlo'.
“Oni koji su dali život za Hrvatsku u svim njezinim ratovima ostaju zauvijek s nama. Njihove su sudbine utkane u svaku novu stranicu naše povijesti. Onima koji su pokušali braniti neobranjivo i spriječiti kažnjavanje zločina, ovo je jasna poruka – VAŠE JE VRIJEME PROŠLO! Hrvatska se u međunarodnu politiku vraća uzdignute glave”, napisao je na svom fb profilu Milijan Brkić.
Dakle, postavlja se retoričko pitanje znači li za Milijana Brkića vratiti se na međunarodnu politiku uzdignute glave oživljavanjem autora famoznog Lex Perkovića postavljanjem na mjesto predsjednika istražnog saborskog povjerenstva u sklopu dogovora između SDP-a i HDZ-a?
Ako uzmemo u obzir da su u povjerenstvo izabrani članovi poput HDZ-ovog Josipa Borića s višom učiteljskom, a koji nije istraživao deficit na računu Primorsko goranskog HDZ-a nakon što je organizaciju preuzeo prilikom raspuštanja Garija Cappellia upitno je jesu li uopće izabrane osobe u povjerenstvo kompetentne za istraživati aferu Agrokor. Jedno je provođenje politikanstva, a drugo istražnih radnji.
Da je osnivanje povjerenstva bilo paravan za javnost dokaz tome su uhićenja bivše uprave Agrokora, jer teško je za povjerovati da nitko nije znao da će samo nekoliko dana nakon osnivanja povjerenstva uslijediti uhićenja bivše uprave Agrokora. Vjerujem da u takav završni epilog ne bi povjerovala niti spremačica iz kuhinje koja ne prati aktualnu političku situaciju, a kamo li javnost koja ima spoznaje da se akcija uhićenja odvijala u trenucima kada su se kao članovi izaslanstva uz predsjednicu RH Kolindu Grabar Kitarović nalazili glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na putu prema Rusiji.
Prije godinu dana optuživalo se Tomislava Karamarka da posluje s Rusima, a nakon što se jaka delegacija vratila iz Rusije medijske hajke više nema. U životu se ništa ne događa slučajno, a još manje u politici što potvrđuje da su se i određene medijske kuće našle ispred Kulmerovih dvora u ranim jutarnjim satima uoči uhićenja članova bivše uprave Agrokora. Sam slučaj podsjeća me na uhićenje Ive Sanadera koji je bio test za poglavlje 23 koje se odnosilo na pravosuđe, a koje je iza zatvoreno. Poglavlje 23 smo zatvorili, slučaj Sanader traje i danas, dok u međuvremenu dogodio nam se slučaj Agrokor. Stoga se postavlja pitanje jel moguće da nitko nije znao što se događalo sve ove godine u Agrokoru, a u njemu su bili zaposleni od guvernera, veleposlanika, ravnatelja policije, zamjenici ministara, sina glavnog državnog odvjetnika, ministri koji čine današnju Vladu RH? Što je sve godine činila Porezna uprava i Porezni uskok samo su neka od pitanja?
Uostalom, ne čudi me da su kao članovi izaslanstva uz predsjednicu RH otputovali u Rusiju glavni državni odvjetnik i ministar unutarnjih poslova kako bi dokazali Rusima da se po pitanju Agrokora poduzete mjerodavne akcije poput uhićenja kao kada se uvjeravalo Europu da je uhićenjem bivšeg premijera RH Ive Sanadera hrvatsko pravosuđe funkcionalno.
Nakon posjeta Rusiji i sam državni odvjetnik izvijestio nas je da je hrvatsko tužiteljstvo primilo kaznenu prijavu Sberbanke i da postupa po toj prijavi u skladu s relevantnim zakonima. Da nije došlo do prevare nad ruskim bankama pitanje je da li bi afera Agrokor došla u javnost budući da je riječ o postkomunističkoj tranziciji preko hrvatske stranačke politike koja je porodila Agrokor d.d. što je istaknuo u javnosti saborski zastupnik Zlatko Hasanbegović. Tu tezu nameće samu po sebi logika stvari, jer bez potpore hrvatske političke elite Ivica Todorić ne bi mogao nikada postati poduzetnik kalibra kakav je bio do sloma koncerna pa me ne čude njegove riječi svi su sve znali.
Santa Barbara za javnost iz redova saborskih klupa je završena oko istražnog saborskog povjerenstva u slučaju Agrokora prije nego li je započela, jer prema članku 4. Zakona o istražnim povjerenstvima stoji da će – ako je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju o kojem je prethodno osnovano istražno povjerenstvo – ono odmah prestati s radom. Mogu li se hrvatski građani nadati pronalasku traga nestalog novca nakon uhićenja Ivana Crnjca, bivšeg člana Agrokorove uprave i bivšeg izvršnog potpredsjednika za financije, strategiju i tržišta kapitala kao i drugih bivših članova uprave za razliku od Zdravka Marića koji je i dalje neokrznut, te nastavlja s radom u Vladi RH iako je bio izvršni direktor za strategiju i tržište kapitala u Agrokoru pa me ne čudi što će se Anto Nobilo fokusirati upravo na Zdravka Marića kao eminentnog stručnjaka koji je vjerovao financijskim izvješćima i koji će im u sklopu sudskog procesa objasniti način na koji su se radila financijska izvješća, tko ih je prezentirao, tko je znao podatke i kome su bili prezentirani, ostaje nam tek za vidjeti u sudskom epilogu za kojeg vjerujem mnogi od nas nikada neće dočekati kraj ako je suditi prema dosadašnjoj sudskoj praksi.
Sanjin Baković dipl.ing.
