Sanjin Baković: Šeksova ideja dvostranačja nadogradnja je na Kuščevićev “Lex šerif”
- Detalji
- Objavljeno: Subota, 04 Studeni 2017 20:02
Vladimiru Šeksu ne preostaje ništa drugu nego baviti se s novim izbornim zakonom budući da je i sam svjestan da u ovakvoj konstelaciji snaga Plenkovićev HDZ dugoročno gledano u slučaju prijevremenih izbora neće imati s kime koalirati jer su gotovo svi resursi iscrpljeni. Svrsihodno tome ne čudi nas teza o sustavu dvostranačja koju Vladimir Šeks zastupa kako bi se isključilo protesne glasove koje bi dobili Neovisni za Hrvatsku, MOST i Živi Zid i to sve radi jačanja političke stabilnosti
U Republici Hrvatskoj stječe se dojam kako hrvatski politički establishment donosi zakone unutar kojih nastoje zaštititi sami sebe čime ne poštuju volju birača, već su doslovno shvatili premijerovu čuvenu izreku “Ja mogu što hoću” i preslikali je na lokalnu razinu. Na tragu premijerovog premišljanja Vlada je u saborsku proceduru uputila izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi kolokvijalno zvanog “Lex šerif” gdje se zaštitilo načelnike, gradonačelnike i župane od prijevremenih izbora u slučaju neizglasavanja proračuna, dok bi u predstavničkim tijelima lokalnih jedinica građani ponovno išli na izbore i birali članove predstavničkog tijela.
U prenesenom značenju to bi značilo da je HDZ-ova Vlada spasila Vojka Obersnela u Rijeci, Milana Bandića u Zagrebu ili Radimira Čačića u Varaždinskoj županiji iz čega je vidljivo kako ruka ruku mije. Stoga nas ne čudi da se ovakav prijedlog Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi pokušava prikazati u javnosti kroz pridonošenje većoj političkoj stabilnosti, boljoj kohabitaciji i suradnji između predstavničkog i izvršnog tijela.
Kada je riječ o političkoj stabilnosti najbolji nam je primjer saborska većina koja podupire rad Plenkovićeve manjinske Vlade gdje mu ljestve drže dojučerašnji gorljivi protivnici HDZ-a i bivše Vlade RH poput Milorada Pupovca i Vrdoljakovog HNS-a, a ako uzmemo u obzir bolju kohabitaciju i suradnju između predstavničkog i izvršnog tijela školski je primjer Tomislav Saucha i njemu slični koji znaju ako dođe do raspuštanja saborske većine Hrvatski sabor gledali bi jedino putem malih ekrana.
Ukoliko nakon ponovljenih izbora ponovno padne proračun, padaju i vijeće i čelnik, ali do tada bi lokalni čelnici angažmanom u kampanji pokušali među biračima poenitrati da izaberu njihovu listu kako bi se spriječilo protesne glasove, a pritom bi se stranke koje su držale opozicijsku većinu pokušalo optužiti na opstrukciju rada predstavničog tijela. Sama logika stvari nalaže da bi to bila obmana birača, jer da su recimo s Obersnelovim SDP-om u Rijeci zadovoljni birači ne bi 66% građana glasalo za druge političke opcije i onemogućili većinu u Gradskom vijeću Grada Rijeke.
Nakon svih optužbi Vojka Obersnela na račun HDZ-a iako već pet mandata vodi Grad Rijeku možda je došlo vrijeme da se Vojko Obersnel napokon zahvali istom tom HDZ-u koji mu na lokalnoj razini kandidata za gradonačelnika isturi dva mjeseca uoči izbora metodom slučajnog odabira, a zatim ga se spasi s tzv. “Lex šerif” jer neće morati na nove izbore kao i što mu neće biti zabranjena kandidatura ograničenjem broja mandata. Mišljena sam kako je ovaj zakon klasični primjer političke trgovine koja traje i na nacionalnoj razini, jer u suprotnom svi oni koji su rušili Karamarkovu Vladu krenuvši od osvjedočenih antifašista, Vrdoljakovog HNS-a, Milanovićevog SDP-a i Pupovčevog SDSS-a skandirali bi diljem Lijepe naše na glavnim trgovima uz poruke javnosti “Dolje Vlada RH”.
Slučajno ili ne, analogno upućivanju izmjene Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u saborsku proceduru u mainstream medijima prostor dobiva HDZ-ov doajen odnosno tvorac političkog sustava Hrvatske, koautor aktualnog izbornog zakona i koautor Ustava Vladimir Šeks te poentira u svom stilu kako radi na prijedlogu novog izbornog zakona.
S obzirom da je riječ o savjetniku i osobi od povjerenja Andreja Plenkovića koja je najzaslužnija za preslagivanje saborske većine s HNS-om Ivana Vrdoljaka što je istaknuo i sam Šeks nakon što je aktivirao određene punktove u Osijeku za prevrat na Središnjem odboru HNS-a, a koji je i sam svjestan da je hrvatski politički establishment dotaknuo moralno političko dno u kaljuži u kojoj se nalaze, jer kao prvo birači HDZ-a nisu birali Milorada Pupovca da im kreira vlast kao niti HNS koji je pod patronatom Ivana Vrdoljaka i Vesne Pusić tukao drvljem i kamenjem po HDZ-u ili pak Tomislava Sauchu kao bivšeg Milanovićevog savjetnika.
Dakle, Vladimiru Šeksu ne preostaje ništa drugu nego baviti se s novim izbornim zakonom budući da je i sam svjestan da u ovakvoj konstelaciji snaga Plenkovićev HDZ dugoročno gledano u slučaju prijevremenih izbora neće imati s kime koalirati jer su gotovo svi resursi iscrpljeni. Svrsihodno tome ne čudi nas teza o sustavu dvostranačja koju Vladimir Šeks zastupa kako bi se isključilo protesne glasove koje bi dobili Neovisni za Hrvatsku, MOST i Živi Zid i to sve radi jačanja političke stabilnosti.
Da dvije najjače stranke nisu dovele do nestabilnosti i gubitka povjerenja u očima hrvatskih građana, a najbolji je primjer opstanak Plenkovićeve Vlade do protesnih glasova ne bi niti došlo. Nakon političkog zagrljaja HDZ-a s Miloradom Pupovcem, a odricanja Hasanbegovića, Esih i Glasnovića logika stvari nalaže kako bi desni glasovi išli Neovisnima za Hrvatsku. Uvođenje dvostranačja u izborni zakon u ovim trenucima pandan mi je premišljanju kada se Statut HDZ-a koristi kao alat za obračun s neistomišljenicima u svrhu isključenja kako bi se određeni procesi pod presedanom zaustavili.
Da su u ovim trenucima bile zabranjene predizborne koalicije za što se zalaže Vladimir Šeks HDZ se ne bi mogao poslužiti s SDP-ovom platformom priskrbivši si glasove prepolovljenog HNS-a. Umjesto prijedloga da za prelazak izbornog praga bude potrebno osvojiti 7% hrvatske bi birače više razveselilo kada bi se u smislu preferencija ukinulo 10% i time omogućilo da sa stranačkih lista u Hrvatski sabor uđu oni najbolji koje su birači izabrali, a ne da pojedinci budu zaštićeni izbornim zakonom te za predsjednika Hrvatskog sabora imamo Gordana Jandrokovića s 808 glasova. Hoće li demokracija u Hrvatskoj doživjeti festival ili potpuni fijasko ovisiti će o dogovoru između hrvatskog političkog establishmenta.
Sanjin Baković dipl.ing.
