Za referendum važi samo broj glasača u Hrvatskoj

Pin It

Aktualnost niže navedenog sljedećeg pisma prozlazi napose iz podlog nastupa kukuriku-ministra Arsena Bauka, koji pribraja Hrvate iz dijaspore u glasački korpus, da bi umanjio značaj broja glasova koje je Dr. Željka Markić prikupila za Referendum o promjeni načina glasovanja...

Crveni drug Arsenije Bauk pripisuje k broju 10 posto glasača u Hrvatskoj, što je oko 360.000 i birače iz dijaspore da bi povisio prag za refrendum.

Po kriteriji kukuriku-koalicije, ka kojoj pripada i ministar Arsenije Bauk, Hrvati u dijaspori su osakaćeni u svome pravu glasovanja u dijaspori.

Prema Hrvatima u dijaspori vlada u svemu, napose u stjecanju papira od R. Hrvatske i pravu glasa ne samo maćehinstvo, nego neprijateljstvo od strane SDP-kukurikavaca.

Pa kako drug Arsenije Bauk može Hrvate u dijaspori uključivati u glasački popis, da bi povisio prag odazova za referendum. Narodna poslovica kaže: "I u kurvanju mora biti morala", ALI u kukuriku-politikanata nema ni poštenja ni morala ni dosljednosti ni kriterija. Istinitim narodnim rječnikom: kukurikavci su najveći lopovi i prevaranti, a sve im to dozvoli nadzornik - predsjednik RH, komunističko-agnostički kameleon Ivo Josipović. Pisatelju ovih redaka, koji kao Titov i kasnije Sanaderov prognanik živi u dijaspori su vrlo otežana glasačka prava pa se dogodi, da čak ne glasujem. D. Hazler

(Ova stara razprava slijedi iza još aktualnijeg članka iz Večernjaka od 3. svibnja o.g. od Franki Laušića)

Naknadna pripomena: Sve je staro, ali nažalost, sve je aktualno! Dragan Hazler, 8.10.2014.

Najveći kritičar Hrvata u dijaspori, neokomunist, sekretar KPJ pod Titovim nazivom SDP, sadašnji premier Vlade Republike Hrvatske, drug Zoran Milanović sa sebi sličnima, istaknuto s antihrvaticom Vesnom Pusić Anđelinović i najprimitivnijim ministrom znanosti, kakovog je Hrvatska ikada imala, riječkim Srbinom Željkom Jovanovićem... osnovali su Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Valja pročitati sljedeći članak i uvjeriti se u nepotrebnost, nepodpunost i zakonski promašaj ovakovog Ureda jer imamo:

1. Hrvatsku maticu iseljenika, koju treba pojačati dobrim Hrvaticama i Hrvatima iz dijaspore!

2. U tome Uredu neme nijedne Hrvatice ili Hrvata iz dijaspore.

3. U tome Uredu nema nijedne Hrvatske braniteljice i Hrvatskog branitelja, a to su Hrvati u domovini, koji uživaju puno povjerenje Hrvata u dijaspori.

Ovim činom komunistički KPJ/SDP-ovci pokušavaju izpraviti pogrešku, koju se učinili njihovi predhodnici - KPJ/SDP-ova koalicija, koja je 2000-te ukinula Hrvatsko ministarstvo za iseljeništvo.

Hrvatska dijaspora postavlja sljedeća temeljna pitanja:

1. S kim će u dijaspori surađivati taj Ured pod vladajućom palicom antihrvatice Vesne Pusić Anđelinović, koja javno govori, da su Hrvatski branitelji izvršili agresiju na BiH, a tu njezinu laž osuđuju svi pravi Hrvati u dijaspori.

2. Po službenom ponašanju ove korumpirane države Hrvatske, Hrvatima u dijaspori je ukinuto pravo upisa u državljane Republike Hrvatske (Popis stanovništva od travnja 2011).

3. Hrvatima u dijaspori je primitivnim i krutim propisima otežano svako glasovanje za vlasti u Hrvatskoj pa vladajuća komunistička KPJ/SDP za nas u dijaspori nije priznata vlast.

4. Sabor te iste Republike Hrvatske je obznanio Zakon o zabrani sintagme "Hrvatska akademija", ciljajući pritom na Hrvatsku Akademiju Amerike (osnovana 1953) i na Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti u Dijaspori (osnovana de jure 1972. i de fakto 1978). Ovakav drzki zakon nije se usudila obznaniti niti velikosrbska komunistička Jugoslavija, a to je učinila Republika Hrvatska i ne stidi se pred Svijetom radi toga ozakonjenog drzkog primitivizma!

5. Još do danas se nijedna vlast u Republici Hrvatskoj nije niti formalno izpričala Hrvatima u dijaspori za naše visokomilijunske devizne donacije, koje su u Hrvatskoj popljačkali "domoljubni" Hrvati - razni "građani Remetinca" i oni, koji bi to trebali postati.

6. U vlastima Republike Hrvatske ne participiraju Hrvati iz dijaspore, nego smo prepušteni (ako i to?!) zastupnicima iz BiH.

7. Hrvati iz dijaspore predlagali su uspostavu Hrvatskog sabora dijaspore, koji bi o našem trošku zasjedao po potrebi u Zagrebu i to nije usvojeno.

8. Hrvati iz dijaspore su predlagali ustrojstvo Hrvatske matice useljavanja. Ni to nije usvojeno.

9. Ovaj Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osniva Vlada od kukuriku KPJ/SDP (bez "H") radi uvođenja poreza Hrvatima - povratnicima iz dijaspore u Hrvatsku. Dakle Hrvatima iz dijaspore porez, a "substituentima" - useljenicima s Istoka novčane podpore "za nacionalne manjine".

"Mnogoštošta je trulo u zemlji Hrvatskoj!"

Poruka Hrvatskoj vladi od Hrvatske akademije znanosti i umjernosti u Dijaspori:

O svima pitanjima iz odnosa Domovina - Dijaspora trebaju se usuglašavati zastupnici iz dijaspore i iz domovine, jer 4,7 milijuna Hrvata u dijaspori ne prihvaća nikakvo jednostrano nameranje od vlasti iz Republike Hrvatske. Nota bene!

Mr.sc. Dragan Hazler u ulozi predsjednika HAZUD-a u Baselu

 

Basel, 4. svibnja 2012. - na obljetnički dan 4. svibnja 1980. - dan smrti Tita - najvećeg genocidnog i diktatorskog zločinca svih vremena na našem prostoru.

-----------------------------------------------------------------

Slijedi članak iz Večernjeg lista, od 3. svibnja 2012:

Frenki Laušić

Osnovan Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske, formira se i Ured dobrodošlice

„Tvrdnje da ova Vlada ne vodi računa o Hrvatima izvan Hrvatske nisu nikad bile utemeljene, a osnivanje ovog ureda i njegovo ustrojstvo samo je dokaz koliko ćemo voditi računa o interesima tih ljudi“, poručio je premijer Zoran Milanović obrazlažući donošenje Uredbe o unutarnjem ustrojstvu državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koja je prihvaćena na sjednici Vlade u četvrtak.

Umetak D.H.: Zoran Milanović je promukao glasom u svojim vatrenim govorima protiv prava glasa Hrvatima u dijaspori. O tome postoje zapisi u medijima i audiovizuelne snimke.

A da je Vlada zbilja ozbiljno, možda i preozbiljno shvatila taj zadatak dovoljno govori podatak da će u novom uredu biti zaposleno čak 59 državnih službenika, čime, moglo bi se reći, nastaje jedno pravo malo Ministarstvo dijaspore i Hrvata u BiH. Dovoljno je reći kako je Ministarstvo europskih integracija u početku brojilo 75 zaposlenih, da bi na kraju naraslo do 150 službenika, a da sadašnje Ministarstvo uprave broji oko 130 ljudi.

Osnivanjem ovako jakog Ureda Vlada bez sumnje želi poslati snažnu političku poruku da u svoje programe djelovanja ima ugrađenu i jaku „nacionalnu komponentu“. U državnom uredu neće biti zaposleni novi ljudi, već će biti „prebačeni“ iz Ministarstva vanjskih poslova koji su dijelom radili na sličnim poslovima, a svi će zadržati diplomatsko zvanje i status.

Kako se moglo neslužbeno doznati, do sada je u Ministarstvu vanjskih poslova na sličnim poslovima radio daleko manji broj ljudi, a dio tih poslova će i dalje biti sastavni dio djelovanja MVP-a. Dakle, osnivanjem ovog Ureda nije provedena racionalizacija poslovanja, već se stvorilo još jedno „malo ministarstvo“, ali u Vladi su očito procijenili kako na taj način mogu steći određene političke bodove.

Umetak D.H.: Ovo je rješavanje pitanja zaposlenosti prema predizbornim obećanjima KPJ/SDP-kukurikavaca.

Osim toga, državni ured će od Ministarstva vanjskih i europskih poslova preuzeti opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva osigurana za plaće i druga prava iz radnog odnosa, kao i druga financijska sredstva u odgovarajućem dijelu preuzetih poslova sukladno Zakonu o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Državnog ureda ustrojit će se četiri glavne ustrojstvene jedinice: Kabinet predstojnika;

Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske; Sektor za pravni položaj i statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, Ured dobrodošlice i Glavno tajništvo.

Dobro ste pročitali, formira se i Ured dobrodošlice u kojem će biti zaposlene tri osobe koje će, između ostalog, obavljati poslove prijama, informiranja i upućivanja Hrvata izvan Hrvatske u cjelokupan državni sustav Hrvatske, sastavljati Programe dobrodošlice i prihvata za Hrvate iz iseljeništva, koordinirati poslove ureda dobrodošlice s istim poslovima u uredima državne uprave na županijskoj razini, te informirati javnost i provoditi promidžbeno-informativne aktivnosti u vezi s Hrvatima izvan Hrvatske putem internetske stranice i informativnih publikacija Državnog ureda.

Prema uredbi o ustrojstvu, najviše državnih službenika bi radilo u Kabinetu predstojnika ureda i Službi za provođenje natječaja i praćenje projekata (po osam zaposlenika), po sedam službenika obavljalo bi poslove Službe za kulturu, obrazovanje, znanost i sport, Službe za gospodarsku suradnju, Službe za pravni položaj Hrvata u BiH, hrvatske manjine i iseljeništva, te Službe za statusna pitanja Hrvata izvan Republike Hrvatske, četiri službenika bi radila u Odjelu za ljudske potencijale, pravne, opće i informatičke poslove, dok bi, na primjer, u Sektor za provedbu programa i projekata Hrvata izvan Republike Hrvatske radio samo jedan zaposlenik.

Ustrojstvenom uredbom nije zapostavljen ni gospodarski aspekt, pa će tako Služba za gospodarsku suradnju, koja broji sedam zaposlenih, poticati i koordinirati povezivanje hrvatskih gospodarstvenika i njihovih udruga izvan Hrvatske s gospodarstvenicima, udrugama, institucijama i tijelima državne uprave unutar Hrvatske; poticati ulaganja u proizvodnju i turizam u Hrvatskoj, kao i suradnju s gospodarstvenicima hrvatskog podrijetla u svijetu radi stjecanja novih tržišta i promicanja izvoza hrvatskih proizvoda i usluga; te, između ostalog, informirati hrvatske povratnike i useljenike o mogućnostima ulaganja u Hrvatsku

Umetak D.H: Više zapadnoeuropskih turista, uključujući i Hrvate u zapadnim državama dođe u Hrvatsku nagovorom i promičbom dijasporskih Hrvata, nego skupom promičbom Ministarstva turizma RH.