Uz Dan kravate, 18. listopada 2014.
- Detalji
- Kategorija: Dragan Hazler
- Objavljeno: Subota, 18 Listopad 2014 16:53
(Članak je dopunjavan od dana prve objave u Hpd Vjesniku, 17. rujna 1995).
Ovaj, niže napisani članak je više puta objavljivan, kad je u Hrvatskoj obnavljan kult i proizvodnja kravate. Davao sam ga čak drugima da ga objavljuju samo da se ukorijeni, razvije i proširi kult ovog svjetki poznatoga hrvatskog odjevnog nakita, kojeg su Francuzi preuzeli i proširili ga u modu cijelog svijeta. Mišljenja sam, da mi Hrvati i danas premalo promičemo ovaj svjetki prihvaćeni modnoodjevni nakit.
Predlagao sam raznim načinima, da razvijemo najveću proizvodnju kravata. Od toga ništa, a naša tekstilna industrija se gasi, marljive žene u Kamenskome i drugdje nemaju posla umjesto da te marljive ženske ruke proizvode milijune kravata.
Predlagao sam da se na svima modnim revijama u Hrvatskoj nađe i kravata, ali hrvatski modni kreatori su ostali gluhi na moj prijedlog
Dopunjavam naknadno, da je hvale vrijedan podhvat izveden s kravtom vezanom oko Arene u Puli.
Predlažem da ustrojimo jedinicu Hrvatske vojske u Domovini i u NATO-pstrojbama s hrvatskom kravatom.
Hrvatski biskupi i svećenici bi trebali u svoje ruho ukomponirati kravatu.
Postanimo svjstni da je kravata još jedino zadržani hrvatski narodni izum i zato joj dajmo i povećavajmo značaj.
Trebali bismo imati najveću industrijsku proizvodnju kravata u svijetu. Zašto to ne učinimo?!
Predlagao sam da se uz oko 200 poznatih vezova kravate (taj podatak je iz njemačke literature i ne znam zašto HTV u emisiji Dobro jutro od 18. listopada 2012. Hrvatska navodi 85 vezova?), uključe i dva hrvatska: izvorni kako je taj okovratnik bio vezivan kod civila i vojnika u Hrvatskoj vojnoj krajini, kolijevci kravate i vezom, koji se rabi na seljačkome biču (kandžiji). Ništa od toga, a u HTV-kalendaru slušamo da ima 87 vezova kravate, dok zapadnoeuropska literatura o kravati navodi preko 200 vezova.
Predlagao sam da uz internacionalizirani naziv kravata, uvedemo i izvorni hrvatski naziv hrvatka, o kojemu je u doba davnog crvenog mraka pisao pjesnik Zlatko Tomičić vezano uz Liku, a u Slunjskome kraju se i danas takav oblik vezanja šala naziva hrvatka. Eho nisam čuo.
Nisam lokalpatriot, nego Hrvat ponosan na čitavu Hrvatsku, ali istine radi valja reći, da hrvatska kravata ili hrvatka potječe s prostora od tri Graničarske pukovnije: Otočke, Slunjske i Oguulinske jer su je vojnici iz tih pukovnija donijeli na europska ratišta.. kao znak međusobnog raspoznavanja.
Ne bi nam štetilo, da kravatu ili hrvatku vežemo uz Plitvička jezerta, iz kojih se glavni krak kravate produžuje Koranom. Dalje prepuštam kravatu, odnosno hrvatku i Koranu pjesničkoj mašti Antuna Nemčića, zapisanoj u stjenovite podloge najljepših Plitvičkih slapova:
"Čas mirnim tokom, čas divljim skokom - S naše gore u daleko sinje more!
Zaista imaju štošta zajedničkoga: ukrasni hrvatski biseri Plitvička jezera, njihova jezerska i planinska kći prekrasna Korana i proizvod hrvatske narodne mašte inspiriran tom bezgraničnom ljepotom, nazvanom hrvatski: hrvatka, međunarodno imenovana kravata.
Mi Hrvati smo poznati po tome, da ne znamo ni proizvesti, ni istaknuti ni prodati svoje pa se ne treba čuditi, da nismo svjetski proizvođači niti prodavači svoga vlastitog izuma i omiljenog proizvoda hrvatke ili kravate.
Ne znam, može li se uopće kupiti kravata na Plitvičkim jezerima kao hrvatski suvenir ili su je zamijenile japanske patke i kineski šljam?! Utoliko vjerojatnije jer su se HTV-kalendarovci potrudili pronaći u staroj Kini, nešto slično hrvatskoj kravati. Drugi narodi ističu što je njihovo i ne pomućuju niöim svoje autorstvo. Ali, mi nismo samo Hrvati. Naši horvatski Zagorci običavaju reći: "Em sme Horvati i bedaki!"
Naši umjetnici bi trebali mapraviti operetu ili srodnu scensku izvedbo o krvati. HTV bi trebala ugraditi u svoju "špicu" simbol kravate.
Toliko kao samokritika nama svima, uz obljetnički dan kravate, 18. listopada 2010. Slijedi nepromijenjeni stari prilog:
Hrvatska je domovina hrvatke ili kravate
Hrvatska je domovina kravate. Tako je predstavljaju modni časopisi, leksikoni, enciklopedije, proizvodjači tekstila, industrija boja, trgovačke kuće, desetak knjiga posvećenih isključivo kravati, a nije rijedak slučaj naći nešto o tom ukrasnom odjevnom predmetu svakodnevnog i svečanog odijevanja u dnevnim listovima i raznim časopisima.
Dana, 16. studenoga 1995. godine HTV je u svome 1. programu posvetila skoro jednosatnu emisiju o kravati kao odjevno ukrasnom predmetu, kojim je Hrvatska najveći "osvajač" u svijetu.
Stranci pišu i govore više o hrvatskoj kravati, nego mi Hrvati
Zanimljivo je, da stranci pišu više o kravati, nego mi Hrvati, koji smo je dali svijetu. Koliko mi je poznato ne postoji nijedna hrvatska knjiga, koja bi bila posvećena samo kravati. Razlog leži u tomu, što su Hrvatskom sve do pred nešto više od pet godina vladali tudjinski režimi, koji su ne samo zapostavljali, nego su nasilnim metodama spriječavali svako isticanje i širenje hrvatskog imena u svemu, a napose u nazivu jezika, naroda, države, vjere i onih vrlina, sadržaja, proizvoda, prava, svojstava, itd. u kojima je hrvatsko ime predstavljalo svijetu i Hrvatski narod u nečemu lijepomu i uzornomu. Obzorom, da je u kravati ili hrvatki, kako se je naziva u središnjoj Hrvatskoj sadržano ime Hrvata - naroda, koji je taj ukrasno odjevni predmet dao cijelom svijetu, bilo je prema propisanoj i provodjenoj cenzuri nepoželjno pisanje o kravati. U današnjoj, suverenoj i neovisnoj državi Hrvatskoj kravata doživljava svakodnevno svoj preporod: pisanjem o njoj, uzornim modnim kreacijama, proizvodnjom, marketinškim zbivanjima i ukrasno-odjevnom primjenom.
Koliko god možemo i trebamo biti zahvalni svima strancima, a napose Francuzima, što su kravatu proširili u cijeli svijet i s njom i hrvatsko ime, mišljenja sam, da se hrvatski stručnjaci trebaju još više i svestranije posvetiti kravati, tako da postanemo najveći proizvodjači kravate u cijelom svijetu
Ne znam jesam li u pravu, kad kažem, da mi sami premalo znamo o našoj kravati. Tako na primjer, ne znamo točno iz kojeg hrvatskog kraja potječe. Doduše, središnja Hrvatska, koja se uglavnom poklapa s prostorom Senjsko-Modruške biskupije, sada Riječko-Senjskom nadbiskupijom pripisuje sebi: ličku kapu, ličke natikače i okovratni vuneni rubac s ličkim vezom, iz kojeg se je razvila hrvatka, koju su Francuzi nazvali kravata.
Ako to odgovara povijesnoj istini, trebali bi Hrvati iz Like, dotično s tla bivše Senjsko-Modruške biskupije pisati više o kravati. Koliko je meni poznato osim narodne predaje u spomenutom kraju, o hrvatki pisao je jedino pisac i hrvatski pjesnik prof. Zlatko Tomičić iz Ličkog Sv. Roka i Dr. Dragutin Pavličević, istaknuti hrvatski povjesničar i znanstvenik rodom iz Luke Krmpotske kraj Novog Vinodolskog.
Vrijedno je u znaku zahvale spomenuti i znanstvenog savjetnika i upravitelja arhiva HAZU, Dra Petra Strčića, koji u "Nedjeljnoj" od 20. siječnja l995. pod naslovom "Nadgrobni spomenik za moravske Hrvate" donosi sliku Magdalene Slunjske iz Frielištofa kao stare Slunjanke, jedne od onih prognanih u "dijasporu dijaspore" (snimljenu 1904. godine) i ova Slunjanka nosi hrvatku, koju su bez sumnje donijeli sa sobom prognani Slunjani još u 16. stoljeću.
U prilog mogućeg ličko-krbavskog izvora hrvatke, odnosno kravate ukazuje naziv Krbava, poznat i kao Krobava, izveden iz starog naziva za taj kraj Crobavia. Prema tom nazivu Austrijanci zovu sve Hrvate polušatrovačkim izrazom Krobate ili Krabate, ponegdje i Krawate, a zna se, da su Francuzi baš po toj riječi nazvali naš okovratni odjevni nakit hrvatku - kravata.
Poznati su mi još neki ukazi, koji vode hrvatku - kravatu na "ličko-krbavski mlin", ali smatram, da to treba znanstveno dokazati, a sve dotle ukazi ostaju samo na razini mogućega ili lijepe priče. Ovdje ću samo pripomenuti, da i stari Slunjani svrstavaju sebe u ličko-krbavski dio Hrvatske (Krobavije), a nerado su sve donedavno prihvaćali iskrivljenu tudjicu Kordun od cordon.
Tuđica Kordun (franc. cordon) je istisnula naše stare nazive?
U slunjskoj osnovnoj školi prije Drugog svjetskog rata učili smo, da se središnji dio Hrvatske oko Plitvičkih jezera nazivao Krobavija (Crobavia). U sastav Krobavije ulazila je: Krbava, Lika i Slovinje. Naziv Slovinje, zemljopisno: Slunjsku ploču, vojnički Slunjsku pukovniju, crkveno Dekanat slunjski i administrativno Slunjski kotar zamijenila je tuđica Kordun.
Ta tuđica izvorrno cordon ima u fnacuskom jeziku više značenja. Evo ih prema Bratoljubu Klaiću u Rječniku stranih riječi: " 1. pogranična straža, obrana; lanac kula stražara uzduž granice, sigurnosni pojas stražarskih tornjeva, karaula; 2. odred stražara (vojnika) kao zaštita ili pratnja; 3. raspored vojske za obranu zemlje po pojedinim odredima na prometnim vezama koje vode od neprijatelja; 4. Izbočina na kamenim zgradama, atula od niza kamenih ploča; 5. vrpca, traka, konop, uže, lenta; Kordon saniter v. cordon sanitaire (isto Klaić): franc. (cordon - straža, sanitaire - zdravstven) kao politički termin označuje pojas zemalja kojima se neka država nastoji okružiti kako bi se izolirala od drugih; prva primjena toga izraza pripisuje se francuskom političaru Georgesu Clemenceauu (čit. Žorž Klemanso), 1841-1929. (inače tremin potječe iz 19. stoljeća kada je označavao zaštitu nekog područja od epidemije".
Nijedno od ovih značenja francuskog izraza cordon i hrvatske iskrivljenice kordun nema opravdanja za nijednu zamjenu iskonskih naziva vezanih za Slunjski kraj oko rijeke Korane. Uzme li se kao opravdanje naziva Kordun za prostor Slunjske pukovnije u Hrvatskoj Vojnoj krajini, čini se nepravda svima drugima pukovnijama od Gospićko-Ličke do Petrovaradinske...
August Šenoa je napisao pjesmu pod naslovom Kordun i iz njenog sadržaja proizlazi da je pjesnik pod tim naslovom obuhvatio čitavu Hrvatsku vojnu krajinu ili Kroatische Militärgrenze, koja se je protezala od Knina Koranom uzvodno te kupom Savom pa i Dunavom do Rumunjske granice.
U prilog Lici i Krbavi - Krobaviji kao kolijevki hrvatke ili kravate valja podsjetiti, da u bivšem kotaru Perušić postoji selo, koje se zove Kravate.
Nije hrvatka ili kravata bila donedavno samo nazivom maćehinski zapostavljana u Hrvatskoj, nego svestrano. Tako na primjer, ne znamo mi niti otkad se hrvatka koristi kod nas, koji su naši izvorni vezovi i koliko ih ima, je li ona bila općenarodni hrvatski odjevni ukras i ujedno zaštita od hladnoće ili je bila svojina viših slojeva ili je kao takova služila hrvatskim častnicima i vojnicima kao znak raspoznavanja u ratu ili oznaka pripadnosti odredjenoj jedinici.. Dakako, ova pitanja manje zanimaju strance, kad pišu o kravati pa ih ne dotiču u knjigama i inače.
O ovakovim, inače vrlo važnim detaljima s hrvatskim predznakom ne piše u knjizi Francoisa Chaillea "Velika povijest kravate", koja je prošle godine izašla u Parisu i na nju se osvrće Vjesnik prema portugalskom "Homen Magazine".
Ne pišu o takvim, nama u prilog podatcima niti druge strane knjige, koje se bave našom hrvatkom - kravatom. Polazeći od značaja spomenutih podataka, navest ću ovdje samo neke od knjiga o kravati, koje posjeduje Knjižnica HAZU/D u Baselu:
1. Davide Mosconi & Riccardo Villarosa: Fliegen und Krawatten, Du Mont Buchverlag, opisuje sve značajke i vrline pa čak i kravatu kao umjetnički i psihološki predmet te donosi sa slikama točno 188 vezova kravate, ali nijednoga, čak ni povijesno ne naziva hrvatskim.
2. Stefan Thull: Krawatten - Das Handbuch, Ullstein Sachbuch - knjiga od 142 stranice. Autor se godinama bavi kravatama i izdaje godišnje kalendar pod naslovom: Krawatten-Kunst-Kalender i ima vjerojatno najveću zbirku kravata u svijetu. Štoviše svoju zbirku naziva "Krawattivitaeten" i smatra ju umjetničkom zbirkom.
3. Jozsef Rakosi: Krawatten und Fliegen nach der Technik von Ute Patel-Missfeldt, Eulen-Verlag, ide s kravatama u suvremenu umjetnost, izvodeći ih na pr. karikaturistički, kubistički, itd. sa stanovitim poukama, koje ukazuju na našu svakodnevicu s obadva predznaka kao: zaštita okoliša i karikaturističke kritike današnjih zala i propusta. Proizvodjačka izvedba kravata je u raznim materijalima pa i u pozlatama, a zanimljivo je da daje naglasak na uzajamnost kravate s godišnjim dobama.
4. Dieti G. Fausel: Krawatten aus Seide - selbstbemalt , Frech-Verlag, Stuttgart, donosi uzorke kravata kao moguće modele za oslikavanje i šivanje. Takodjer se posvećuje vezanju kravata...
Nabrajanje još nekoliko djela i arhivske zbirke o kravatama, koju posjeduje HAZUD u Baselu odvelo bi ovaj prilog u prekomjernu obširnost pa se umjesto toga zadovoljimo s navedenim primjerima knjiga, koje su spomenute, da bi ih mogli zainteresirani bavitelji kravatama i hrvatski kravatolozi naručiti, ako ih nemaju.
Iako su spomenute knjige prikazane samo poimence s najskromnijim osvtom na njihov sadržaj smatram da je i to nešto, s čim se može pobuditi ljude u Hrvatskoj na intenzivnije i svestranije bavljenje kravatama.
Već godinama uvjeravam Hrvate, da se hrvatka - kravata može, treba i mora bolje kapitalizirati: zaposlenošcu djelatnika, kreativnošću umjetnika, nadahnućem modnih stručnjaka, pisanjem o njoj stručnih knjiga i doktorskih disertacija, proizvodnjom takvih razmjera, da Hrvatska postane najveći izvoznik vlastitih kravata u cijeli svijet.
Na odgovarajućem fakultetu ili umjetničkoj akademiji Hrvatskih sveučilišta valjalo bi uvesti predmet Kravatologija. O još nekim značajkama i mogućim podhvatima s kravatama pisao sam više puta u Hpd Vjesniku (dok je izlazio!) pa ovdje ne ću to ponavljati. Ponovit ću zaključno samo jednu misao:
Hrvatska može, treba i mora u svome interesu maksimalno kapitalizirati našu hrvatku - kravatu.
Hrvatka ili kravata trebala bi biti u središtu pažnje svih hrvatskih modnih revija i dakako trebamo ustrojiti modni časopis pod naslovom Hrvatka - Kravata.
Basel, 17. rujna 1995. Mr.sc. Dragan Hazler
P.s. U Hrvatskoj je mnogo učinjeno na promociji kravate od 1995. do 2014. ali ona još uvijek nije istaknuta u modnim revijama i nije potvrđena točna zavičajna kolijevka kravate, ne proizvodim industrijski kravate za cijeli svijet, nemam ni operetu niti srodan scencki prikaz kravate. Nemamo nijednu pjesmu posvećenu kravati. D.H.
Ovaj članak je nešto dopunjen, možda indirektnim pojmom cordon, ali to ima svoje opravdanje. Dodat ću da bi valjalo obraditi kravatu kod Moravskih Hrvata, koji dokumentarno dokazivo potječu iz Slunjskog i Ogulinskog okružja. Pogledati knjigu od Dragutina Pavličevića MORAVSKI HRVATI - Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1994. s obiljem slika, iz kojih se vidi da čak i čuvarica gusaka nosi kravatu.
Ovo je pitanje za znanstveno istraživanje hrvatke ili kravate. Naime, kravata je dobila svoj međunarodni legitimitet kroz 30-godišnji rat 1618-1684. Treba li ovdje podsjetiti eventualno zainteresirane čitatelje, da je Tridesetgodišnji rat započeo na prostoru Moravske, u kojoj su tada živjeli Hrvati, kao najbrojniji narod. Naši prijatelji Česi su razselili Moravske Hrvate iza Drugog svjetskog rata jer su navodno u velikom broju bili naklonjeni Nijemcima.
Dopisano 18. listopada 2012. i 18. listopada 2014. poslano u javnost, dozvoljeno za objavljivanje svima, kojima je stalo do prezentacije hrvatskog izvornog predmeta HRVATKE (Tomičić i Hazler), koju su Francuzi nazvali kravata i kao ukrasni odjevni predmet proširili i cijeli svijet.
S KRAVATOM SMO HRVATSKIJI HRVATI I S KRAVATOM SMO POVEZANI SA SVIMA NARODIMA SVIJETA. NA TAKAV DOSTOJANSTVENI VEZ UTKAN U ČOVJEČANSTVO NAŠEG PLANETA BUDIMO PONOSNI ŠTO SMO HRVATI. D.H.
Dopisano u Baselu 14. listopada 2014.
O kravati treba pisati tijekom čitave godine i skretati pozornost na kravatu svakog dana jer je kravata plod odjevno-ukrasne mašte naših predaka, na svetome hrvatskome tlu. D.H.
