Ustanak u Rakovici 2.dio
- Detalji
- Kategorija: Dragan Hazler
- Objavljeno: Srijeda, 05 Studeni 2014 18:06
Najavljeni nastavak slijedi: Tri poviestna događaja 8. listopada...Iz brojnih poviestnih događaja vezanih za dan 8. listopada, dotaknut ću u ovome kratkom osvrtu samo tri:
Krunidba hrvatskog kralja Zvonimira, 8. listopada 1076. godine.
Ustanak Eugena Kvaternika za neodvistnost Hrvatske, u Rakovici, 8. listopada 1871. godine.
Saborska odluka o prekidu državno-pravnih veza s Jugoslavijom, 8. listopada 1991. godine.
Svaki od spomenutih događaja je opisan u poviestnim i drugim knjigama na razne načine, uključujući i kazalištno djelo Augusta Cesarca, "Domovine sin", koje se ne izvodi nigdje u Hrvatskoj jer komunist Cesarec naziva rakovičke buntovnike pravim imenom ustaše, kojim imenom su oni sami sebe predstavljali.
Cilj ovoga osvrta svodi se na samo jedno pitanje: Jesmo li mi Hrvati iz spomenutih događaja dovoljno naučili i pozitivno položili ispit pred „komisijom“ budućnosti ili smo pali na ispitu radi nedovoljne pripreme ili radi politike, koja bez ispita o znanosti ozakonjuje „indexe“, u kojima je najviša ocjena iz predmeta Poslušnost i Podobnost. Podjimo redom:
1. Zvonimir - ban Slavonije ili Slovinja, kao politički „osvajač“ Hrvatske zavladao je postupno do Kapele i Plješivice pa 1074. gradi utvrdu Slovinj, kasnije izgovarano Slunj i takvim napredovanjem nastavlja i postaje ubrzo vladar čitavog hrvatskog prostora, barem dva puta većeg od današnje Republike Hrvatske. Nakon toga osiljenja, već 1076. godine na dan 8. listopada okrunjen je Zvonimir za kralja moćne Kraljevine Hrvatske. Povijest ga stavlja na prvo mjesto, ispred dvojice najvećih hrvatskih kraljeva: Tomislava i Petra Krešimira IV.
Ne ulazeći ovdje niti u njegovo veličanje niti u kritiku drugog predznaka, valja reći da je kralj Zvonimir doveo Hrvatsku do državničkog vrhunca i uvjetovao je gubitak njene samostalnosti. Uz ostalo, razlogom gubitka samostalnosti jest neimanje sebi ravnog hrvatskog nasljednika i supruga mađarske krvi, kroz koju je Hrvatska Pactom conventa 1102. dospjela pod mađarsku dominaciju i ostala pod njom do 1918. godine, kad je gurnula svoju šiju pod najprimitivniji poviestni jaram beogradskog pašaluka.
Zar nemamo danas guranje Ina-e - kraljice hrvatske energetike pod mađarsku vlast „Kolomana“ Mol-a. Jesmo li položili poviestni ispit iz Zvonimira?! Ne! Vjerojatno su prodavači Ina-e iz redova onih, koji su kupovali diplome na „slobodnom tržištu - Indeks“. Isti kriterij vriedi i za one bezdušnike, koji za kupovanje podaništva birokratima Europske Unije, prodaju tuđincima hrvatska brodogradilišta. Nota bene!
2. Eugen Kvaternik je podigao 8. listopada 1871. u Rakovici, bivši kotar Slunj Ustanak za neodvistnost Hrvatske od Austrije i od Mađarske. U redovima ustaša uz Hrvate našao se je znatan broj ustaša iz vlaške i srbske nacionalne manjine, koja mu se iznevjerila i ubila Kvaternika, Bacha i Rakijaša iz zasjede u vlaškom selu Ljubči, nedaleko Rakovice.
Ovdje valja napose istaknuti, da je Eugen Kvaternik napisao Proglas o načelima borbe i ustrojstva Neodvisne deržave Hrvatske, koji je ravan najboljem Ustavu slobodne i nezavistne države Hrvatske, ali današnji Hrvati kao Hrvati obsjednuti podaništvom Beogradu i Srbima uzimaju za polazište suvremene Republike Hrvatske Zavnoh - podaničku filijalu velikosrbske i komunističko-četničke Jugoslavije, a ne Kvaternikov slobodarski i državotvorni Proglas za Neodvistnu i samostalnu deržavu Hrvatsku, neodvisnu od Beča, Pešte i Beograda.
Eto, takvi smo! Zapostavljamo svoje, a prihvaćamo tuđinsko ne misleći, da je tuđinsko za nas porazno. Evo vama zavnohašima samo tri pitanja:
1. Ako je vaš Zavnoh (ja ga ne smatram svojim!) bio hrvatska vlast, zašto je dozvolio da hrvatski kvisling Tito, predvodnik velikosrbske komunističke Jugoslavije masovno ubija Hrvate i to ponajviše one, koji su bili sljedbenici ideje Eugena Kvaternika?!
2. Ako je vaš Zavnoh bio hrvatska vlast, zašto je darovao Srbima vjekovni hrvatski Sriem, uključujući Zemun; Crnogorcima hrvatsku Boku kotorsku, kolievku hrvatskih blaženika, svetaca i ponajvećih hrvatskih intelektualaca; i darovao Bosni izlaz na hrvatski Jadran po nasljedstvu turske okupacije, čime je presjekao hrvatsku jadransku obalu na dva dijela.
3.Dakle, drugovi zavnohaši, ako je vaš Zavnoh hrvatski, a ne podanička filijala velikosrbske politike, zašto je sveo Hrvatsku na ovu prostorno nakaznu kiflicu i dozvolio genocidno, kulturno i gospodarski uništiti Hrvatsku?!
Ako je djelo vašeg Zavnoha valjalo, zašto je trebao Hrvatski domovinsko osloboteljski rat 1991-1995., kojemu je bio osnovni cilj osloboditi „Zavnohovku“ od svevrstnog incesta od Tito- Miloševićeve Avnojevke.
Zanimljivo je da častni Ustanak Matije Gubca ima dostojan spomenik, što je vrlo pohvalno. Beogradski slugančić Zavnoh ima nekoliko spomenika po Hrvatskoj (Topusko, Plaški...), koje bi trebalo konzervirati u zatvoreni prostor, da ne sablažnjavaju prave Hrvate i ne zavode nazovi Hrvate (Ne ih uništiti, jer se i iz negativnoga uči!).
Ali, ponajveći sin Majke Hrvatice Eugen Kvaternik, ustaša za Neodvistnu deržavu Hrvatsku kao niti Kvaternikov ustanak u najplemenitijoj ideji nema uopće dostojan spomenik u Rakovici, nego onu skromnu bistu.
Takav spomenik u Rakovici bi trebalo podići da služi kao najuzornije hodočašće svih Hrvata i svratište tisuća stranih turista, koji prolaze na Plitvice i na Jadran kroz hrvatsku poviestnu Rakovicu, uzorno mjestance središnje Hrvatske.
Doduše u Rakovici postoji samo skromna mala bista ponajvećem divu, kakvog je rodila ponosna, prkostna, slobodarska i nepobjediva Majka Hrvatica. Zar se s takovom skromnošću zahvaljujemo velikm divu, ustaši Eugenu Kvaterniku?!
Kao poznavatelj Rakovice jer sam iz susjednog Slunja, podsjećam one koji su zaboravili i one koji nikada nisu zanali, da su Srbi komunističkog i četničkog usmjerenja čak dva puta rušili Kvaternikovu bistu (1963. i 1992.), naglašavajući pri rušenju da je Kvaternik bio ustaša.
Jest, Kvaternik je bio ustaša i ja sam ustaša protiv svega što ne valja. Podpisujem: D. Hazler
Jadna je ta zavnohovska "hrvatska" politika, koja je dozvolila i prihvatila velikosrbsku sotonizacija najčastnijega hrvatskog naziva ustaša, pod kojim su se nazivom u raznim varijantama (ustaše, uskoci, ustanici, gusari...) Hrvati borili za svoj obstanak, slobodu i prava od najstarijih vremena do današnjih dana.
I Tito je bio ustaša, ali na pogrešnoj strani. Doduše, „ustaši“ Titu ministar kulture, gospar Božo Biškupić obnavlja spomenike, ali niti ne sanja, da bi izgradio dostojan spomenik Kvaternikovom ustanku u Rakovici. Eto, takvi smo mi Hrvati. Tuđe i nevaljalo hvalimo i uspomeničujemo (Tita i komunisto-četnike!), a svoje zapostavljamo, zaboravljamo i čak vrijeđamo! U tome je sudbina Hrvatskog ustanka u Rakovici pod vodstvom ustaše Eugena Kvaternika.
3. Dana 8. listopada 2013. je Dan 22-ge obljetnice Saborske odluke o prekidu državno-pravnih veza s Jugoslavijom, 8. listopada 1991. godine. Taj, najznačajniji dan brakorazvoda Hrvatske od Titove velikosrbske Jugoslavije, održan je „skrivečki“ u zgradi, onda još hrvatske Ina-e.
Nažalost i u pitanju ove poviestne zgrade, naša sadašnjost ponavlja poviestnu hrvatsku tragiku i to u obljetničkom vremenu, u vremenu, kada Hrvatska prodaje Ina-u Mađarima...
Ina je danas mađarska, vlasništvo mađarskog Mol-a na hrvatskom tlu, koje time također postaje mađarsko.
Nekada su Mađari uzurpirali silom hrvatsku Rijeku, a Riečani - Hrvati su prosvjedno pjevali:
„Nije Rieka mađarska, neg' je Rieka hrvatska, hrvatska // Van s njima, van s Mađarima // Ne ćemo ih mi“.
Današnja Hrvatska prodaje u bezcjenje Mađarima - mađarskom Mol-u, bivšu rafineriju Ina-e u Sisku, izvore hrvatske nafte u Slavoniji... i rafineriju Ina-e u Rijeci na dijelu Jadranske obale i tko zna na kojim još lokacijama, primjerice u Šibeniku... Po Molu Rijeka je opet mađarska!?
Po hrvatskome ponašanju, uključujući i branitelje jer su prodali svoje dionicce Mol-u, izgleda, da smo izgubili glas za pjesmu „Nije Rieka mađarska...“ kroz mađarizaciju Ina-e gubimo rafineriju u Rieci i druge lokacije, plačem bez suza, ako i to?!
Meni osobno, nad tim državno-političkim bezumljem zastaje pamet i postajem nemoćni invalid po sili suvremenog hrvatskog zakona. Obzirom na prisilnu invalidnost u pameti, usuđujem se reći: Markov Trg i Trg Stjepana Radića treba hitnu terapiju iz Vrapča ili posip DDT-iem.
Nažalost, umjesto radostne čestitke za današnji dan, gutam svoju bol i pitam hrvatske pokvarene kormilare, pjesmom Radojke Švrko: „Kud plovi ovaj brod, /// Kud ljude odnosi... // Od svega samo znam // Povratka nema...“!
Od smrti Dr. Franje Tuđmana Hrvatska nema kormilara.
Razočaran, u današnju poniženu i u rasprodanu Hrvatsku, završavam Jelačićevom budnicom:
Ustani bane, Hrvatska te zove, zove, da spasiš Hrvatsku od kriminalaca, gmizavaca, parazita i muntara hrvatske nacionalne imovine, koju su nama pređi dali da ju prenosimo na svoje potomstvo, a ne da je prodajemo tuđincima u bezcjenje.
Mr.sci. Dragan Hazler - hrvatski djelatnik
Proslijedjujem u hrvatsku javnost i za objavljivanj u svima hrvatskim medijima 8. listopada 2014. na Dan ostvarenja Neovisne Države Hrvatske i čestitam taj Dan svima domoljubnim i poštenim Hrvaticama i Hrvatima, napose Hrvatskim braniteljicama i Hrvatskim braniteljima protiv srbske genocidne agresije.
