Jesu li i Hrvatski branitelji zaboravili Hrvate u dijaspori u BIH i ...
- Detalji
- Kategorija: Dragan Hazler
- Objavljeno: Petak, 11 Srpanj 2014 15:00
Počet ću neobično radi zaštite iskrenosti u ovoj raspravi. Veliki rimski mislilitelj Seneca imao je iznad svoga radnog stola napisani slogan koji u istinitom i malo slobodnijem prijevodu znači: Prijatelj mi je onaj, koji me kritizira i ukazuje mi na pogrješke i propuste, a ne onaj koji me hvali! Ovom Senecinom mudrošću branim sadržaj ovog članka jer sam unaprijed svjestan, naših hrvatskih ponašanja, učestalije "kritikom na kritiku", pa makar ona bila dobra, nego udruženim kritikama, kao vodiljama za ostvarenje prvailno postavljenog hrvatskog cilja.
Mi Hrvati u domovini i u dijaspori trebamo međusobnu slogu i suradnju
Umjesto opširnijeg uvoda evo Poziva od Udruga branitelja Hrvatskoga Domovinskog obranbenog rata za ..."1. znanstveno-istraživački skup na temu "Kultura u Hrvatskom Domovinskome obranbenom ratu - Da se ne zaboravi". Naime, tijekom Hrvatskog Domovinskoga obranbenog rata, i u uvjetima neprestane oružane borbe protiv srpskog i inog okupatora, hrvatski književnici, slikari, glumci, karikaturisti, glazbenici, novinari, snimatelji i drugi, stvarali su pretežno brzo i novo stvaralaštvo, koje je poprimilo revolucionarna obilježja u cilju jačanja zajedničke borbe protiv jakog i nemilosrdnog srpskog i jugoslavenskog agresora..." Slijedi dobronamjerna rasprava iza Poziva "Da se ne zaboravi
Znanstveno-istraživački skup o kulturi u Domovinskome ratu
Udruga branitelja Domovinskog rata "Zagrebački velesajam" i koprivnička Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz hrvatskog Domovinskog rata, organiziraju u ponedjeljak, 6. listopada 2014., u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske, 1. znanstveno-istraživački skup na temu "Kultura u hrvatskom Domovinskome ratu - Da se ne zaboravi". Naime, tijekom Domovinskoga rata, i u uvjetima neprestane oružane borbe protiv srpskog i inog okupatora, hrvatski književnici, slikari, glumci, karikaturisti, glazbenici, novinari, snimatelji i drugi, stvarali su pretežno brzo i novo stvaralaštvo, koje je poprimilo revolucionarna obilježja u cilju jačanja zajedničke borbe protiv jakog i nemilosrdnog agresora. Na ovom skupu, kojem je cilj da, prije svega mladima, ukaže na izniman doprinos hrvatskih umjetnika u godinama agresije na Republiku Hrvatsku, sudjelovat će pored branitelja i znanstveni stručnjaci, sve s željom da se ne zaborave ljudi, od kojih su neki dali i svoje živote, i na duhovnu borbu, na prikazivanje istine o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države.
Prije svečanog otvorenja Znanstveno-istraživačkog skupa, koji će biti održan u Kongresnoj dvorani Zagrebačkog velesajma u Zagrebu, bit će otvorene i izložbe na temu Domovinskoga rata. Željko Baca,
predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata "Zagrebački velesajam"
Mladen Pavković,
predsjednik Udruge hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91.
Dragi Hrvatski branitelji!
1. Domoljubni i državotvorni dio Hrvatskog naroda nije vodio Domovinski rat, nego Hrvatski Domovinski obranbeni rat protiv srbske genocidne agresije. Naime, nije ratovala Istra protiv Like niti Dalmacija protiv Slavonije, što bi bio Domovinski rat ili još jasnije Hrvatski Domovinski rat, nego je cijela Republika Hrvatska, sve njene pokrajine i pridruženi Hrvati iz BiH, iz okupiranih hrvatskih krajeve i Hrvati iz dijaspore udruženim snagama i voljom branili Hrvatski narod na njegovim ognjištima od srbske genocidne agresije. Nazivom Domovinski rat, vi Hrvatski branitelji i sav domoljubni i državotvorni Hrvatski narod štitite međunarodno i povijesno srbske genocidne agresore.
Srbi u dijaspori govore u svima državama, gdje žive: "U Hrvatskoj je vođen Domovinski rat i mi Srbi smo pod cenu svake žrtve odlazili u Hrvatsku da zaustaviomo Domovinski rat". Narod u europskim i drugim državama, u visokom postotku vjeruje u takvo srbsko tumačenje Domovinskog rata. Jedan od načina, kako Hrvatska može kazniti Srbiju za sva buduća vremena jest pravilan naziv rata od 1991-1995/97: Hrvatski Domovinski obranbeni rat protiv srbske genocidne agresije ili Srbski okupacijski i genocidna rat na Hrvatsku od 1991-1995/97. U navedenom smislu smislu treba službeno imenovati Hrvatski Domovinski obranbeni rat i u izabranoj sintagmi obvezno navesti srbskog genocidnog i okupacijskog agresora.
Vi(mi) Hrvatski branitelji od srbske genocidne agresije morate (moramo) naš obranbeni rat pravilno nazvati tako da se već u naslovu vidi i svjedoči za sva vremena, da su Srbi bili (takvi su u svojim planovima i danas!) genocidni agresori sa svima popratnostima: okupacija hrvatskih prostora na kopnu i moru, ubijanje i progon Hrvatskog naroda, silovanja, pljačka, vandalizam(serbizam), miniranje Hrvatske (trajni genocid i srbizam), uništavanje hrvatskog gospodarstva, što ima za posljedicu: tajkunstvo, zaostajanje Hrvatske u svima potencijalima, nezadovoljsvo naroda, razne nepravde ... što sve ima svoje korjene u Srbskom genocidnom, agresivnom i okupacijskom ratu na Hrvatsku.
Ako su nam ograničene moći za kažnjavanje Srbije za sva zločinstva, nije nam i ne bi smjelo biti ograničeno pravo da Srbski genocidni... rat na Hrvatski narod nazovemo pravim imenom.
2. Mi Hrvati iz dijaspore, pisatelj je uvjeren da dijeli mišljenje većine od 4,7 milijuna Hrvatica i Hrvata rasijanih po cijelome svijetu smo vrlo zabrinuti za sadašnjost i još više za budućnost svekolikog Hrvatskog naroda u RH, u BiH i u okupiranim hrvatskim krajevima. Uvijek smo uz svoj Hrvatski narod u iskonskoj domovini Hrvata.
Polazeći od spomenutog smatram propustom, što na Znanstveno-istraživački skup o kulturi u Hrvatskom Domovinskome obranbenom ratu ne pozivate znanstvenike, istraživače i stručnjake, napose izdavačke i medijske stručnjake iz dijaspore.
U spomenutome su projekti za stotine doktorskih disertacija i drugih znanstvenih publikacija i potrebnih rasprava, a ja ću se ograničiti na samo nekoliko primjera iz hrvatskih djelatnosti i ponašanja Hrvata u dijaspori za vrijeme srbske i komunističko "antifašističke" okupacije Hrvatske od 1945. do 1991. godine i nastavka Srbskog genocidnog i okupacijskog rata na Republiku Hrvatsku i proširenja na BiH.
Općenito rečeno, glavnina svih hrvatskih djelatnosti u dijaspori bila je posvećena i usmjerena ostvarenju suverene države Hrvatske na njenom povijesnom i etničkom prostoru. U ovoj "općenitosti" spomenut ću samo da su Hrvati iz dijaspore novčanim i drugim oblicima uvijek pomagali Hrvate u domovini. To je prelazilo okvire humanitarne pomoći svojim obiteljima, rodbini i prijateljima pa ću navesti samo par primjera drugih oblika pomoći Hrvata iz dijaspore za domovinu - državu Hrvata, molim samo primjerice jer bi za sve trebalo pisati leksikon:
Hrvatska bratska zajednica je pomagala Hrvatskom narodu u ratom stradalim krajevima; Ostavština Zlatka Balokovića domovini Hrvatskoj; Dar Hrvatskoj umjetnina od Ivana Meštrovića; Izgradnja dvorane "Lisinski" novcem od Hrvata iz dijaspore; Donacija umjetnina od Ante Mimare; Dar svih knjižkih izdanja i sva godišta Hrvatske revije od Vinka Nikolića; Dar Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti u dijaspoiri sa sjedištem u Baselu - sva reprint izdanja iz sačuvanne hrvatske kulturne baštine u Europi posredstvom Dragana Hazlera; Dar Hrvatske akademije Amerike svih njenih knjiških i publicističkih izdanja posredstvom Karla Mirtha; Dar od Yvone Dončević: sva idanja "Kroatische Berichte"...
Evo još samo nekoliko osoba: Hrvatica i Hrvata, koji su dio ili čak glavninu svojih zarada i drugih, pretežno nacionalnih i kulturnih ostvarenja i brojni među spomenutim i nespomenutim su čak i svoje živote darovali Hrvatskoj (abecedno i primerice pa molim da mi se oprosti, što mnogi neće biti poimence spomenuti, a ima ih na tisuće za podeblji leksikon). Ovdje ih navodim, kao ljude, kao Hrvate djelujuće za Hrvatsku u dijaspori i trebala bi se njima zaista pozabaviti hrvatska leksika i druga publicistika. Dakako sljedeća imena odnose se na noviju hrvatsku dijasporu i među spomenutim djetnicima su većina pokojnici, ali ima također i živih, još aktivnih Hrvata:
Ilija Abramović, Viktor Arbanas, Andrija Artuković, Ivan Babić, Zlatko Balenović, Josip Banoža, Ernest Bauer, Ante Beljo, Branko Benzon, Vera Berić, Josip Biošić, Antun Bonifačić, Matija Brozović, Mile Budak, Stjepan Budak, Bruno Bušić, Zvonko Bušić, Ante Ciliga, Danijel Crljen, Josip Crnobori, Stjepan Crnogorac, Zvonimir Čičić, Šito Ćorić, Branko Dilberović, Ante Došen, Josip Đakić, Žarko Dolinar, Krunoslav Draganović, Ivan Dubravčić, Malkica Dugeč, Mirko Eterović, Rosa Ferić, Jure Francetić, Mate Frković, Olga Fučić, Ante Gotovina, Marija Grahovec, Branka Grakalić, Matija Grbac, Silvije Grubišić, Dragan Hazler, Vlasta Hazler, Emilija Herceg, Ivo Herenčić, Tomislav Hrvojević, Jere Jareb, Branko Jelić, Ivan Jelić, Drago Jilek, Ilija Jukić, Josip Kampić, Mirko Karačić, Kazimir Katalinić, Vladimir Katić, Božo Kavran, Jozo Kljaković, Kristijan Kreković, Mile Kolar, Lucijan Kordić, Ivo Korsky, Juraj Krnjević, Vinko Krišković, Edo Krušlin, Miljenka Krvavica, Božidar Kunc, Zinka Kunc, Jakša Kušan, Ivan Kuzmić, Vjekoslav Luburić, Nedjeljka Lujetić-Tijan, Filip Lukas, Bernard Luketić, Dominik Mandić, Branko Marić, Nikica Martinović, Borislav Maruna, Krunoslav Mašina, Lovro Matačić, Ivan Meštrović, Mate Meštrović, Olga Meštrović, Ante Miletić, Jelena Miletić, Vlado Miletić, Karlo Mirth, Zvonimir Mitar, Milivoj Mostovac, Franjo Nevistić, Vinko Nikolić, Štefica Nikolić, Antun Nizeteo, Stanko Nižić, Srećko Novak, Ante Pavelić, Mirjana Pavelić-Pšeničnik, Višnja Pavelić, Mladen Pavić, Ivan Pernar, Zlatko Pintarić, Vladimir Prelog, Jure Prpić, Bogdan Radica, Petar Radielović, Tihomir Rađa, Josip Rukavina, Lavoslav Ružička, Branko Salaj, Safet Saračević, Antun Skukan, Joso Skukan, Mile Sminderovac, Viktor i braća Soldo, Tomislav Sunić, Lovro Sušić, Ilija Šikić, Vladimir Škulj, Nikola Tesla, Pavao Tijan, Tomislav Tomljenović, Josip Turkalj, Ivo Tuškan, Mirko Vidović, Ante Vladović, Viktor Vida, Omer Vrabac, Vjekoslav Vrančić, Jakov Vrdoljak, Stanko Vujica, Nada Vujica, Tomislav Vukadin, Dušan Žanko, Vladimir Židovec...
Evo još samo pet napose vrijednih djelatnosti Hrvata iz dijaspore, koje valja spomenuti:
1. U prosincu 1941. okupilo se više od 200.000 Hrvata iz Južne Amerike, okupljeni na svome saboru, s kojeg su poslali brzojav u Zagreb, najavljujući sve oblike pomoći Hrvatskoj. Brzojav podpisuje predsjednik Hrvatskog sabora Južne Amerike Karaman i tajnik Siladji.
2. Radi istaknute kurtoazije spomenimo imena hrvatskih mladića, skupinu "Fenix" ili "Bugojance", koji su u doba najstrašnijeg komunističkog mraka došli podići ustanak u Hrvatskoj i pali su za Hrvatsku. Evo ih abecedno: Adolf Andrić, Ambroz Andrić, Nikola Antunac, Petar Bakula, Filip Bešlić, Vidak Buntić, Vili Eršeg, Ilija Glavaš, Đuro Horvat, Vejsil Keškić, Vinko Knez, Viktor Kancijanić, Ilija Lovrić, Stipe Ljubas, Vlado Miletić, Ludvig Pavlović, Ivan Prlić, Pavo Vegar i Mirko Vlasnović. Vječna im slava, hvala i čast! S nama su!
3. Na Prvom hrvatskom saboru, koncem veljače 1989. bilo je oko 70 posto sudionika iz dijaspore i 20 posto iz tadašnje SR Hrvatske, to ukazuje na svijest Hrvata iz dijaspore.
4. Među gore spomenutima i još više među nespomenutima bilo je istaknutih htvatskih branitelja, častnika i visokih zapovjednika HV u Hrvatskom domovinskom obranbnome ratu, od brojnih navodim na primjer samo ove: Miro Barišić, Branko Dilberović, Ante Gotovina, Vladimir Katić, Mladen Naletilić, Ludvig Pavlović...
5. Hrvatska dijaspora pružala je svaku pomoć Hrvatskoj u Hrvatskome domovinskom obranbenom ratu protiv Srbske genocidne okupacije: brojna sanitetska i druga vozila, ratne potrebštine, lijekovi i sanitetski materijal, prehranbene potrebštine, odjevni predmeti... i novčana sredtstva. Iz svake države i iz svakog grada pa i iz manjih naselja, u kojima su Hrvati skupljali nocac i odpremali ga u Hrvatsku. Spomenut ću od tisuća sabirnih mjesta samo dva:
-Jedno od manjih mjesta u Švicarskoj Schwyz, u kojem su Hrvati iz Slunja skupili CHF 36.000 i dvojica hrvatskih policajaca u civilu, obadvojica prezimena Barić odnijeli u Slunj.
-U velikom australskom gradu, kako su tada javili hrvatski emigrantski mediji Hrvati su skupili 5 (pet milijuna) australskih dolara i promijenili u ćek. Za peh Stjepan Mesić, koji je tada podučavao Hrvate ustaškim pjesmama izgubio je taj ćek. Navodno je zaboravio službeno objaviti gubitak ćeka, da se nitko osim Stjepana Mesića ne može tim ćekom poslužiti.
Ovaj natuknički članak, u kojem su spomenute tek neke od djelatnosti Hrvata iz dijaspore za Hrvate u domovini Hrvatskoj je napisan samo s jednom svrhom, koja glasi:
Ako se nakon smrti prvog pravog hrvatskog predsjednika Dr. Franje Tuđmana sve vlasti u Hrvatskoj (ne zna se koja od koje strašnije): Račan, Sanader i Milanović plus Mesić i Josipović odriču Hrvata u dijaspori i otežavaju nam ostvarenja svih hrvatskih prava u iskonskoj domovini Hrvatskoj, zašto nas izostavljaju Hrvatski branitelji za planirani Skup, na kojeg su pozvani poimence svi, ali ne i Hrvati iz dijaspore, kako se vidi iz sljedećega:
"Udruga branitelja Domovinskog rata "Zagrebački velesajam" i koprivnička Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata 91. (UHBDR91.) u suradnji s drugim Udrugama proizašlim iz hrvatskog Domovinskog rata, organiziraju u ponedjeljak, 6. listopada 2014., u povodu Dana neovisnosti Republike Hrvatske, 1. znanstveno-istraživački skup na temu "Kultura u hrvatskom Domovinskome ratu - Da se ne zaboravi". Naime, tijekom Domovinskoga rata, i u uvjetima neprestane oružane borbe protiv srpskog i inog okupatora, hrvatski književnici, slikari, glumci, karikaturisti, glazbenici, novinari, snimatelji i drugi, stvarali su pretežno brzo i novo stvaralaštvo, koje je poprimilo revolucionarna obilježja u cilju jačanja zajedničke borbe protiv jakog i nemilosrdnog agresora. Na ovom skupu, kojem je cilj da, prije svega mladima, ukaže na izniman doprinos hrvatskih umjetnika u godinama agresije na Republiku Hrvatsku, sudjelovat će pored branitelja i znanstveni stručnjaci, sve s željom da se ne zaborave ljudi, od kojih su neki dali i svoje živote, i na duhovnu borbu, na prikazivanje istine o stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države."
Molim organizatore ovog znanstveno-istraživačkog skupa, da pozovete i Hrvate iz dijaspore na sudioništvo u njemu. U dijaspori živi oko 4,7 milijuna Hrvata svih struka, svih zanimanja, međunarodno priznatih stručnjaka, znanstvenika, istraživača, neotehnologa i umjetnika, svih profila i vrhunskih dostignuća. Svi volimo Hrvatsku i želja nam je u njoj živjeti i djelovati za svaki boljitak... Svi Hrvati ma gdje živimo trebamo djelovati složno za domovinu Hrvatsku!
Pokažite, Hrvatski branitelji da slijedite put i djelovanje predsjednika svih Hrvata †Dr. Franje Tuđmana, a ne ove prodane duše, koje su bile protiv samostalne države Hrvatske (Ivica Račan), pljačkaš države Hrvatske i Hrvatskog naroda (Ivo Sanader), predsjednik vlade "slučajne države Hrvatske" (Zoran Milanović) i uz njih dvojice komunjara s crvenim dušama od hrvatske krvi, s kojom su ih zacrvenili njihovi očevi - udbaški i komunistički "antifašistički" zločinci. To je Stjepan Mesić na trimilijunskoj apanaži od hrvatske sirotinje i Ivo Josipović, samoprozvana "Barbika", a narod ga od milja zove "odmrznuta crvena lignja", inače veliki prijatelj srbskih fašističkih četnika svih imena. "Barbika" i lignja Ivo Josipović će napraviti Hrvatskoj najveću uslugu, ako se ne kandidira za sljedeće predsjedničke izbore.
Hvala na razumijevanju, ispričavam se Hrvatskim braniteljima ako je u sadržaj članka uletjela neka nepoželjna riječ i pozdravljam s najljepšim hrvatskim narodnim pozdravom:
Za dom spremni!
i hrvatskim domobranskim pozdravom:
Za Hrvatsku - Uvijek!
Dragan Hazler - hrvatski djelatnik i sanitetski domobranski častnik HV u pričuvi
Basel, 10. srpnja 2014.
