Željan Jurlin: Prijeti li Hrvatskoj, nadasve Dalmaciji, devastacija i ekocid od strane korporativnih interesnih grupacija i ekološke mafije?

  • Ispis
Detalji
Kategorija: Činjenica
Objavljeno: Nedjelja, 18 Lipanj 2023 13:02
fShare
Pin It

KRŠKI PAŠNJACI SU PREDVIĐENI ZA VJETROPARKOVE A NE ZA RAZVOJ STOČARSTVA

„Dok nas mediji, Vlada i DORH već tri godine zabavljaju sa aferom Krš Pađane i beznačajnim sms  porukama, uredbom o zakupu šumskog zemljišta i potrebnom broju uvjetnih grla po hektaru, u miru i tišini su se pomno projektirali mega vjetroparkovi diljem krških pašnjaka

od kojih će korist imati samo investitori i uska interesna grupa ljudi, ugrožavajući tako opstanak ljudi i razvoj stočarstva na gotovo pola teritorija Republike Hrvatske.

Upravo zbog toga gradovi, općine i Hrvatske Šume nisu htjele davati državno zemljište u zakupe poljoprivrednicima.

Umjesto da se krški pašnjak, kao najveći zemljišni resurs u RH, aktivira u svrhu razvoja stočarstva koji je temeljni preduvjet za zadržavanje stanovništva na našim selima, na sceni je trajno uništavanje krškog pašnjaka gradnjom vjetroparkova i pošumljavanjem alepskim i crnim borom, bušotinama za frakiranje i ispitivanje eventualnih nalazišta ugljikovodika.

Hrvatskim Šumama je veći interes pošumljavanje krških pašnjaka i prodaja kvota CO2 multinacionalnim kompanijama, nego davanje u zakup šumskog zemljišta stočarima.

Dok je u drugim susjednim nam mediteranskim zemljama krški pašnjak prepoznat kao velik razvojni potencijal, kod nas su na sceni umrežene interesne grupe koje trajno uništavaju prostor, degradiraju krajobraz i trajna staništa, bezdušno provode destruktivnu poljoprivrednu politiku, i tako pridonose još većem iseljavanju, demografskom slomu i uništenju stočarstva na krškim pašnjacima.

Vjetroparkovi se grade (polulegalno) punom parom od Gračaca preko Zelengrada, Medviđe pa sve do Dubrovnika, a možete pretpostaviti tko su investitori". (Hrvatski krški pašnjaci)

Prijeti li Hrvatskoj, nadasve Dalmaciji, devastacija i ekocid od strane korporativnih interesnih grupacija i ekološke mafije?

Na administrativnoj tromeđi Prgomet – Kaštela – Lećevica danas je pak u 2023. Počelo s realizacijomnovog zločinačkog projekt sa šest vjetroelektrana, i to u neposrednoj blizini Etno sela Škopljanci, azbog čega sam još na 8. sjednici GV Grada Kaštela u srpnju 2022. postavio službeni upit prema gradu po pitanju dodjele koncesije za vjetropark Opor-Bijaći. U njemu tražim odgovor na pitanje je li Grad Kaštela sudjelovao u dodjeli koncesije i ako jest, na koji način? Između ostalog službeno mi je odgovoreno da je uvidom u isti postupak okončan aktom „Rješenje o obustavi postupka“, a također je stajalo i to da je isti u sustavu od državnog značaja, tako da je sve u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Što bi značilo da, kako stoji u odgovoru, upravni odjel nije nadležan, nema saznanja , niti je sudjelovao u postupku dodjele koncesije za izgradnju predmetne građevine. U dnevniku pak prije koji dan tvrde kako ti grado/načelnici danas odbijaju stati pred medije, iako se iz javno dostupnih dokumenata jasno vidi da su se prije dvije godine izjasnili kako nije potrebno provesti postupak Studije utjecaja na okoliš. Na ovoj zadnjoj sjednioci GV opet sam postavio upit je li to točno i zašto su se predstavnici grada Kaštela tako izjasnili, posebno ako znamo da se radi o zaštićenom području, parku Natura 2000? Odgovor na to pitanje od gradonačelnika se još čeka jer kako reče „nije upoznat i treba sve provjeriti s nadležnim službama“. Inače važno je naglasiti da su te vjetroelekrane opet u režiji istih onih interesnih skupina za koje se u koloarima govori kako su glede vjetroelektrana višekratno mešetarili sa Španjolcima, a onda na račun mita pokupovali i apartmane u nečujmu na Čiovu.

Radi se o dobro uhodanom kriminalnom obrascu koji nažalost prolazi bez većeg odjeka. Naime, svi uvjeti gradnje za vjetroelektrane trebali su biti usklađeni s uvjetima zaštite prirode, pri čemu je potrebno naglasiti usklađenje s uspostavljenom Nacionalnom ekološkom mrežom (CRO-NEN), kao dijela Sveeuropske ekološke mreže (PEEN), i mreže NATURA 2000. 

Međutim, upravo slučaj s Josipom Rimac potvrđuje kako nema niti jednog jedinog područja u RH gdje su se radile vjetroelektrane, a da se ne dovodi u sumnju na kriminalne radnje. Mito i korupcija danas, na žalost, postaju vrijednosna mjerila i pokazatelji umreženosti politike i interesnih grupacija u PLANIRANJU i prihvaćanju projekata Studije utjecaja na okoliš, koja bitno odstupaju od uvjeta davanja koncesije i rješenja PRIHVATLJIVOSTI U PROSTORU.

A sve je zapravo krenulo 2012.g. s Izmjenama i dopunama Prostornog plana SDŽ-e. Naime, na području Županije određeno je 29 zona za izgradnju vjetroelektrana: Boraja, Bradarića kosa, Brdo umovi, Čemernica, Dugobabe, Glunča, Kamenjak, Katuni, Kočinje brdo, Kostanje (Kom-Orjak-Greda), Lećevica, Lukovac, Marasovo brdo, Moseć, Movran, Njivice (Jelinak), Ogorje, Opor, Osoje, Plane, Pometeno Brdo – Projini doci, Proložac, Ričipolje, Runjevac, Sitno Gornje, Visoka – Zelovo, Vilinjak, Voštane, Zelovo.

Napomenuti da su JLS zahtijevale uvrštenje u Izmjene PP SDŽ lokacije za vjetroelektrane pozivajući se na EU Direktive, iako 2012.g. nismo ni bili u EU. Dakle, sve ukazuje na sumnju kako se radi o pomno planiranoj devastaciji HR na štetu okoliša, prirode, pa i ekonomske štete vlasnika elektropriključaka. Svejedno je radi li se o svjesnom ili nesvjesnom počinjenju ekocida ili interesnoj devastaciji i uništenju cijelog područja Dalmacije, kakvo nam u povijesti ni Turci nisu napravili, radi se o ruralnim područjima odnosno krajevima iz kojih su ljudi u prošlosti bili prisiljeni iseljavati u Kanadu, SAD, Australiju itd. , a sada, kada se namjeravaju vraćati i obnavljati svoja imanja, to više ne mogu jer im prijeti još veće zlo. Dapače, i nad onima koji su ostali poduzima se se sve kako bi se iselili i napustili svoja ognjišta.

VJETROELEKTRANE BRDO UMOVI U BLATU NA CETINI

Prostornim planom Splitsko-dalmatinske županije, Strateškom procjenom prihvatljivosti planiranih zahvata u prostoru i Strateškom studijom o utjecaju na okoliš (Zagreb, rujan 2019.g.), kao podlogom Izmjena i dopuna Prostornog plana Splitsko-dalmatinske županije koji je u proceduri usvajanja (nakon javnog uvida i javne rasprave) na području Blata na Cetini, a u sklopu razvoja elektroenergetskog sustava, predviđena je izgradnja VE Brdo Umovi. Površina ovog vjetroparka rasprostire se na 1035 ha, a projekt se razvija od 2010. godine. Zadnjim izmjenama iz 2017/18. g. ovaj projekt (koji razvija tvrtka 3A Retail Consulting d.o.o. iz Kaštel Kambelovca) od početno planiranog  51 vjetroagregata sveden je na, za sada, planiranih 27 vjetroagregata snage 128 MW, odnosno pojedinačne radne snage 4,8 MW. Duljina planiranih prometnica u službi vjetroparka iznosila bi 19,5 km+1km, stoji u opisu istoimenog projekta. Zanimljivo je napomenuti da je imenovana tvrtka osnovana 2007.g., kada su masovno osnivane građevinske firme za gradnju stanova. Radi se, naime, o djelatnosti s kojom se ta Kaštelanska tvrtka bavila, i to u vrijeme dok je župan bio Ante Sanader. Dakle, u vrijeme spomenute izrade Prostornih planova. Tako da nakon famoznog tunela na Kozjaku dobivamo još jednu vrlo vrijednu investicijsku poveznicu.

ROTORI OD 133 METRA BLATSKIM ZASEOCIMA DONOSE 133 PROBLEMA

Poučeni negativnim primjerom koji prolaze stanovnici Seoca (mjesto uz Blato n/C) neposredno smješteni ispod VE Kom-Orjak-Grede (VE Kostanje) s pravom se pitamo je li izgradnja ove vjetroelektrane opravdana, obzirom da se uz gore navedenu vjetroelektranu neposredno uz Blato n/C nalazi i vjetroelektrana VE Katuni. Obzirom da stanovnici Seoca vode bitku za goli opstanak, barem kada je u pitanju buka kao jedan od segmenata negativnih utjecaja VE Kom-Orjak-Grede (VE Kostanje), na sjednici Gradskog vijeća Grada Omiša održanoj 30. lipnja 2020. godine upozoreno je na probleme u kojima se mogu naći stanovnici ostalog područja Grada Omiša na kojima se razvijaju projekti ovakve vrste i sadržaja. Zasigurno uz uništavanje biljnog i životinjskog svijeta najviše negativne posljedice razvojem ovog vjetroparka VE Brdo Umovi snosit će stanovnici Blata n/C, kako u smislu očuvanja autentičnosti krajobraza, tako i u smislu zdravlja ljudi, prvenstveno stavljajući naglasak na prekomjernu buku. U današnjem suvremenom svijetu brzog i nezdravog življenja, pa i ekonomskog stanja koji vodi k samouništenju, ljudi su sve češće primorani vratiti se na rodno ognjište, pa je Blato na Cetini ogledni primjer takvog stanja.

Mjesto koje izumire potrebno je osloboditi iz obruča elektroenergetskog lobija koji Blato n/C okružuje s već izgrađenim vjetroelektranama VE Katuni na istoku i VE Kom-Orjak-Grede s njihove južne strane.

VJETROELEKTRANE SU U SLUŽBI LJUDI, NISU LJUDI U SLUŽBI VJETROELEKTRANA, A U CILJU SVOG SAMOUNIŠTENJA I POGODOVANJA ELEKTROENERGETSKOM LOBIJU, koji nam je zadnjih dana i mjeseci otvorio oči, zaključili smo kao vijećnici Hrvatske stranke prava i Hrvatske demokršćanske stranke u Omišu, a podršku tome dali su i predstavnici HSP-a na čelu s predsjednikom županijske organizacije Hrvatske stranke prava i građanske inicijative JAVNO JE DOBRO.

Naša poruka je jasna: posjetom zaseoku KRALJEVIĆI, kao najbližem zaseoku ovog planiranog zahvata uz ostala rubna naselja koja graniče s ovom planiranom vjetroelektranom (Balići, Rubići, Delići, Biskupovići, Laušići, Bilandžići, Bijukovići, Kresonjići, Kapularići, Višići, Kovačevići, Raulji, Gale, Kraljevići, Perišići, Škobalji, ZeČići, Sladojevići, Kalajdžići, Bartulovići, Madunići, Strižići, Borovci, Duvnjaci, Smoljanovići, Šarići, Vukići, Franići, Matijevići, Babaići, Dajaci, Pleići, Tokići, Vrkići, Šarići, Jurišići, Abrami, Lozančići, Čulići, Miljci, Voloderi i dr.), upozorili smo stanovnike Blata i ostalih rubnih naselja na štetne posljedice koje im donosi razvoj i izgradnja ovog vjetroparka. Ovaj simboličan čin je u službi onih koji Blato n/C svakodnevno žive, ali i u službi onih koji su iz gospodarskih, društvenih i političkih razloga Blato napustili, a u Blato se uvijek vraćaju i mogu vratiti. 

(Omiš, 13. srpnja 2020.g.)

AFERA VJETROELEKTRANE: "Mi znamo postupati sa svojim neprijateljima kao što znamo nagrađivati svoje prijatelje." – M. Bašić

Željan Jurlin