HSP: Ne dozvolimo da nas prevedu žedne preko vode. Voda je ustavna kategorija!
- Detalji
- Kategorija: Činjenica
- Objavljeno: Srijeda, 04 Listopad 2017 19:03
Osim činjenice da nam se neprestano revidira i krivotvori povijest, u isto se vrijeme krade budućnost. I dok Hrvatska svoju vodu plaća kao suho zlato, daju se koncesije domaćim i stranim tvrtkama i to po kriminalno lošim uvjetima. Koncesionari na vodama zarađuju milijarde, državi ostaje sitniš, a narodu skupi računi. Dapače, izgubili smo kontrolu nad najvećim hrvatskim izvorima pitke vode.
Voda ključna za život ljudi, životinja i biljaka, te je neophodan resurs gospodarstva jedne države. Zaštita površinskih i podzemnih voda, te upravljanje njima podrazumjeva holistički pristup koji se zasniva na cjelokupnom riječnom slivu, a ne samo jednog dijela nadzemne tekućice. Mijenjati kvalitetu vode znači ugrožavati život čovjeka i svih ostalih živih bića koja od vode zavise. Kvalitetu vode mora se čuvati do nivoa prilagođenog njenom korištenju koji predviđa i zadovoljava posebne zahtjeve zdravlja stanovništva. Isto tako voda je zajedničko nasljedstvo svih stanovnika duž cijelog sliva koji o njoj ovise, te bi njenu vrijednost kao strateškog nacionalnog resursa trebali svi poznavati.
Bogatstvo svake zemlje već se sada mjeri po bogatstvu vode i nekontaminirane zemlje, a na području Hrvatske i BiH, na dubini od 50 do 200 m, nalazi se taj krvotok i najveći bazen pitke vode u Europi. Voda nije komercijalni proizvod kao neki drugi, nego je naslijeđe. Voda je izvor života. Dobro koje nam je priroda dala, a naraštaji prije nas ostavili kako bi ga mi sačuvali i prenijeli budućim naraštajima. Kroz čitavu našu povijest bila je osnovni element opstanka, glavni resurs na kojem naši otoci, priobalje i kopno temelje svoju sadašnjost i budućnost. Vodu smatramo STRATEŠKIM resursom od NACIONALNOG značenja, a opskrbu vodom kao djelatnost od OPĆEG i JAVNOG interesa. Stoga od Vlade RH i Sabora tražimo da je kao takvu dodatno ZAŠTITI i DEFINIRA Ustavom RH.
Dodatno Direktivom 2000/60/EC Europskog Parlamenta i Vijeća uspostavljen je okvir za djelovanje Europske Zajednice na području politike voda.
Okvirna Direktiva o vodama (ODV) je najznačajniji dio EU legislative o vodi, osmišljen da poboljša i integrira način na koji se upravlja vodnim tijelima diljem Europe.
Okvirna Direktiva o vodama pruža opsežan pregled vodnih ekosustava i upravljanje vodom s krajnjim ciljem da se postigne dobar status svih vodnih tijela. Direktiva pokriva istovremeno i površinske i podzemne vode, pri cemu površinske vode uključuju rijeke i jezera (kopnene vode) kao i obalne i prijelazne vode (npr. estuariji).
Pošto je ‘’okvirna’’, Direktiva ima naglasak na uspostavljanju pravih uvjeta za poticanje uspješne i učinkovite zaštite vode na lokalnoj razini, tako što pružaju zajednički pristup i zajedničke ciljeve. Medutim, mehanizmi i specifične mjere potrebne za postizanje ‘’dobrog stanja’’ ostavljeni su na odluku svakoj državi članici EU-e i biti će ODGOVORNOST nadležnih vlasti imenovanih na državnoj razini što uključuje:
Cjelovitost: Vodni sustav uključuje podzemnu, površinsku i morsku vodu.
Integrirani pristup: povezuje se s drugim sektorima, kao što su agronomija i prostorno uređenje Transparentnost: Arhuška konvencija (sudjelovanje javnosti), pravo lokalne zajednice na odlučivanje i savjetovanje.
Ekonomski pristup: ekonomičnost mjera i učinkovita uporaba vode kroz odgovarajuće politike cijene.
Ekološki pristup: sveukupni cilj je postići dobru kvalitetu vodenog tijela što uključuje dobar i ispravan ekološki status.
Zato je pravo na čistu i dostupnu pitku vodu, kao i odvodnju nužno zajamčiti i zaštititi Ustavom. Ona mora ostati javno dobro dostupno svima, te ne može biti predmetom koncesije, privatizacije ni pod kojim uvjetima. Po vodnim zalihama Hrvatska je treća u Europi kao takva na meti korporacija. Prema izvješću raspolažemo sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku, a osim toga jedna smo od rijetkih zemalja koje svojim građanima osiguravamo pitku vodu sustavom javne vodoopskrbe. Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Međutim, od trenutka kad je iz hrvatskog Ustava izbačena stavka da je voda nacionalno blago došlo je do rasprodaje što bi se danas moglo smatrati, a u budućnosti i opravdano tretirati činom nacionalne veleizdaje. Posljedica takve politike je da Hrvatska plaća vodu kao suho zlato. Iako imamo ogromno vodno bogatstvo, kubni metar vode u Hrvatskoj košta oko 15 kuna, a najavljuje se i poskupljenje i to od 30-50 %..
Osim činjenice da nam se neprestano revidira i krivotvori povijest, u isto se vrijeme krade budućnost. I dok Hrvatska svoju vodu plaća kao suho zlato, daju se koncesije domaćim i stranim tvrtkama i to po kriminalno lošim uvjetima. Koncesionari na vodama zarađuju milijarde, državi ostaje sitniš, a narodu skupi računi. Dapače, izgubili smo kontrolu nad najvećim hrvatskim izvorima pitke vode. Lipički studenac je u rukama Slovenaca, Sveti Rok je u rukama Saudijske Arabije, Agrokor je za kredit založio Jamnicu.. ostala je Cetina čiji se stvarni investitori kriju.
HSP odgovorno poziva sve političke stranke na koncenzus oko pitanja vode kao Ustavne kategorije, a svoje vijećnike i predstavnike lokalne i regionalne samouprave da kroz sve dostupne institucije RH predstave i daju na usvajanje Deklaraciju o zaštiti vode i rijeke Cetine.
Ne dozvolite da nas prevedu žedne preko vode !
Hrvatska stranka prava
Povjerenstvo za ekologiju
Željan Jurlin, predsjednik
