Željan Jurlin: Poseban zakon o zviždačima
- Detalji
- Kategorija: Činjenica
- Objavljeno: Utorak, 25 Siječanj 2022 13:01
U Hrvatskoj je iznimno važno pokrenuti postupak za promjenu i donošenje Posebnog zakona o zviždačima. Mnoge zemlje i međunarodne organizacije donijele su pravila i zakone kojima štite zviždače. Naime, njihova se zaštita propisuje zakonima o radu, a ponekad i posebnim zakonima (naročito u zemljama članicama EU).
U Hrvatskoj odredbe relevantne za zaštitu zviždača sadržavaju Zakon o radu i Zakon o državnim službenicima. Pomoćnik ministra pravosuđa Ivan Crnčec rekao je da će još 2017.gnjegovo ministarstvo izraditi antikorupcijsku strategiju za razdoblje do 2017. godine te će raditi na zaštiti zviždača i zakonu o lobiranju, a sociologinja prof.dr.Krizmanić je čak javno izjavila da su "zviždači, zbog svoje uporne borbe protiv kriminala i korupcije, zapravo ljudi smanjene inteligencije“.
Dakle, svi propisi u ovom području očito potiču prijavljivanje korupcije, čime se recimo najučinkovitije može djelovati na tu iznimno štetnu društvenu pojavu. U samoj EU se još uvijek traže najbolja rješenja, a suvremena zakonodavstva svjesna važnosti zviždača, nastoje potaknuti osobe na saznanja o kriminalu, pojavu mita i korupcije te im zakonski jamčiti zaštitu od otkaza, zlostavljanja poslodavaca ili počinitelja kaznenog djela. Mnoge su zemlje stoga izglasale razne zakone kako bi ih dodatno zaštitile. Tako postoje one koje imaju sveobuhvatne zakone o zaštiti zviždaća (SAD, Australija, Kanada, Novi Zeland, Južna Afrika, Velika Britanija, zemlje dalekog istoka), dok recimo većina europskih zemalja nema i ne planira donijeti Posebne zakone o zaštiti zviždaća.
Skupina zemalja za borbu protiv korupcije GRECO smatra da su zakoni kojima se potiču, odnosno ohrabruju ljudi na prijavljivanje korupcije, iznimno vrijedno sredstvo u borbi protiv iste. Tako je nedavno na 89. plenarnoj sjednici skupine GRECO(Strasbourg, 29. studenoga – 3. prosinca 2021.) usvojen „Peti evaluacijski krug skupine GRECO“, koji se bavi se „Sprječavanjem korupcije i promicanjem integriteta u središnjoj izvršnoj vlasti (najviše izvršne dužnosti) i tijelima nadležnim za provedbu zakona”. U ZAKLJUČCIMA tog Izvješća stoji da „Hrvatska NIJE na zadovoljavajući način PROVELA, niti na zadovoljavajući način RIJEŠILA pitanja iz NIJEDNE od sedamnaest preporuka sadržanih u Izvješću petog evaluacijskog kruga“. Naime, osam je preporuka djelomično provedeno, a devet preporuka nije uopće provedeno. Sukladno s izmijenjenim Pravilom 31., stavkom 8.2. svojih Pravila postupanja GRECO poziva voditelja delegacije RH da do 30. lipnja 2023. dostavi dodatne informacije u vezi s provedbom preporuka. Također i to da hrvatska nadležna tijela da što prije odobre objavu izvješća, da ga prevedu na nacionalni jezik i učine prijevod javno dostupnim.
Podsjetiti dodatno i nasamu činjenicu da je zaštita zviždača propisana međunarodnim konvencijama; Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a, Građanskopravna konvencija VE o korupciji i Kaznenopravna konvencija VE o korupciji.
Zaštita zviždača u okviru UNICEF-a pruža zaštitu od odmazde osobama koje u dobroj vjeri izvješćuju o nepravilnostima i nedoličnom ponašanju ili surađuju s ovlaštenim državnim tijelima.
Građanskopravna konvencija u čl. 9. propisuje zaštitu zaposlenika: Svaka će stranka u svom unutarnjem zakonodavstvu predvidjeti odgovarajuću zaštitu od svake neopravdane kazne za zaposlenike koji imaju opravdani razlog sumnjati na korupciju ili koji u dobroj vjeri prijave svoju sumnju odgovornim osobama ili vlastima.
Kazneno pravna konvencija u čl. 22. propisuje zaštitu osoba koje surađuju sa pravosuđem i svjedoka: Svaka zemlja članica donijet će mjere nužne za učinkovitu i odgovarajuću zaštitu: a) osoba koje izvješćuju o kaznenim prekršajima iz članaka od 2. do 14. ili koji na neki drugi način surađuju s istražnim ili pravosudnim tijelima; b) svjedoka koji daju iskaze o tim prekršajima.
Hrvatska je potpisnik Konvencije UN protiv korupcije, Članak 33. ratificiran 2005. koji propisuje: "Svaka je država stranka dužna razmotriti ugrađivanje u svoj domaći pravni poredak primjerenih mjera kojima se pruža zaštita od svakog neopravdanog ophođenja prema svakoj osobi koja u dobroj vjeri i na temelju razumne sumnje prijavi nadležnim tijelima bilo kakve činjenice koje se tiču kaznenih djela određenih u skladu s ovom konvencijom."
Usprkos tome i tim međunarodnim zahtjevima zaštita zviždača često nije predviđena u nacionalnim zakonima i propisima ili politikama upravljanja ljudskim resursima. Tako u okviru VE postoje tri skupine zemalja:
- prva skupina obuhvaća zemlje u kojima već postoji posebno zakonodavstvo kojim se regulira zaštita zviždaća (Belgija, Francuska, Norveška, Rumunjska, Nizozemska i Velika Britanija)
- u drugoj skupini zemlje u kojim je nacrt zakona o zaštiti zviždača upučen u parlament ili je na neki drugi način u pripremi (Njemačka, Slovenija, Švicarska, Litva)
- treća obuhvaća zemlje u kojima ne postoje posebni zakoni o zaštiti zviždača, ali gdje je NEKA VRSTA zaštite za zviždače predviđena u odredbama različitih zakona, osobito u onim odredbama koje se odnose na radno i kazneno pravo (Austrija , BiH, Bugarska, Hrvatska, Cipar, Danska, Estonija, Gruzija, Grčka, Italija, Poljska, Srbija, Slovačka, Švedska, Makedonija i Turska)
Slijedom navedenog , VE je pozvao sve države da preispitaju, te revidiraju svoja postojeća zakonodavstva o zaštiti zviždača.
S obzirom da je Hrvatska danas država s visokim stupnjem DRUŠTVENE I INSTITUCIONALNE korupcije i da imamo najkorumpiraniju javnu nabavu u cijeloj EU, a zbog korupcije gubimo i 15 posto BDP-a godišnje. Obzirom sve brojnije neriješene afere te činjenicu da su zviždači danas najprogonjenija i najugroženija društvena skupina, tražimo da se postupi sukladno preporukama VE te da se u zakonsku proceduru žurno pokrene inicijativa za promjenom i donošenjem POSEBNOG ZAKONA O ZAŠTITI ZVIŽDAČA.
Prekinimo kulturu šutnje u Hrvatskoj! Pokrenimo inicijativu za promjenom i donošenjem posebnog zakona o zviždaćima.
Željan Jurlin
