Hrvatski akademici, inženjeri i izumitelji u stranom svietu 3.dio
- Detalji
- Objavljeno: Petak, 07 Travanj 2017 19:05
George Martin Skurla
Inženjer aeronautike George M. Skurla rođen u Newark-u, New Jersey 2. srpnja 1921. godine, bio je predsjednik glasovite firme Grumman Aerospace Corporation.
Poslie završetka studija na michiganskom sveučilištu 1944. George Skurla počeo je svoju 42 godine dugu karijeru u Grumman Aerospace Corporation najprije kao priučni inženjer. Radio je na mnogim projektima ali najpoznatiji je kao šef Florida operations for the Lunar Module.
Kao glavni upravitelj pogona u Calvertonu on je uspješno oživio proizvodnju lovca-bombardera F-14 Tomcat, a 1974. izabran je za predsjednika Grumman Aerospace korporacije.
Na toj poziciji ostao je do 1985. kada je izabran za predsjednika čitavog Grumman konglomerata. Na toj dužnosti ostao je do 1986., kada poslie 42 godine službe u Grumman-u otišao u mirovinu.
Northrop Grumman Corporation je treći najveći proizvođač modernog naoružanja na svietu i broj jedan graditelj ratnih brodova i podmornica.
U brojnim gradilištima u Americi i svietu radi preko 120.000 radnika, a godišnji prihod iznosi više od 30 milijardi dolara.
Neki od najskupljih ratnih zrakoplova, kao napr. strateški bombarder “B-2 Spirit”, proizvode se u Northrop Grumman firmi.
Mnogi Northrop-Grummanovi proizvodi izrađuju se u posebnim biznis-jedinicam. Jedna od njih, Newport News Shipbuilding, proizvodi nosače bojnih zrakoplova i jedina je kadra graditi super-nosače klase Nimitz.
Newport također proizvodi veliki dio američkih nuklearnih podmornica.
Drugi sektor, Northrop Grumman Ship Systems, proizvodi jurišne brodove kao i mnoge vojne, trgovačke i razne druge brodove kao što su ledolomci, tankeri i drugi.
Space Technology sektor izrađuje razne vojne i NASA satelite i razne laser sustave za Stratešku obrambenu inicijativu “Star Wars”.
Od 1965. do 1970. Skurla je bio direktor operacija i šef nad 1.600 Grumman-ovih radnika u Kennedy Space Centru u Floridi, čija dužnost je bila sastavljanje i izprobavanje lunarnih modula koje su rabili Apollo astronauti.
Jedna od tih modula 1970. omogućila je posadi Apollo-a 13 da se poslie neuspjelog landinga na mjesec spusti na zemlju. Kada je radi eksplozije u glavnoj letjelici “spacecraft” nestalo kisika posada se preselila u Skurlinu modulu u kojoj je bilo dostatno kisika za put do zemlje.
Ovaj superinženjer umro je u Floridi 9. rujna 2001. godine.
Ante Lučić
Inženjer rudarstva i minerolog Ante Lučić, u Americi poznat kao Anthony Francis Lucas, rođen u Splitu 9 rujna 1855. godine, bio je jedan od najpoznatijih iztraživača nafte u Americi gdje je zato što je odkrio prvi ‘major gusher’ (veliki bunar nafte) u Texasu poznat kao ‘father of petroleum idustry’ (otac industrije petroleuma).
Iz tog “gushera” je kada je 1901. uspješno izbušen i ‘obuzdan’ tekla nafta brzinom od između 80.000 i 100.000 barela dnevno.
Ovo nije bila prva masivna eksploatacija nafte samo u Americi, nego u cielom svietu.
U američkim zapisima stoji da je Lučić ‘kada je bio star 20 godina na Technische Hohschule u Gracu, Austrija završio studij za inženjera rudarstva, gdje je kasnije studirao i njegov zemljak Nikola Tesla’.
Po završetku studija Lučić se upisao na akademiju austrijske ratne mornarice gdje je postigao čin poručnika.
U Ameriku je doselio 1879. kod strica koji je živio u mjestu Saginaw u državi Michigan.
Šest godina kasnije u Norfolku u Virginiji primio je američko državljanstvo i promjenio ime na Anthony Francis Lucas. Tu se oženio s Carolinom Fitzgerald. Dobili su sina kojem su dali ime Anthony Fitzgerald Lucas.
Pošto uza sve svoje kvalifikacije, kao i većina naših doseljenika, nije mogao naći posla, 1887. preselio se sa suprugom i djetetom u Washington gdje je kao obični radnik radio na nekoj pilani. Kasnije je pokušao sreću u potrazi za zlatom u Coloradu, a kada tu nije bilo uspjeha preselio je u Louisianu.
U Louisiani je od 1893. do 1896. na nekoliko lokacija iztraživao rudnike soli gdje je došao na ideju o mogućem srodstvu soli i nafte u naslagama podzemnog taloga na prostorima oko Karibskog zaljeva.
Njegova teorija je za većinu američkih geologa u to vrieme bila smiješna, ali kada je nekoliko godina kasnije svojim “gusherom” u Beaumont-u, Texas, dokazao da je njegova teorija bila jedina izpravna, onada su ga, htjeli-nehtjeli, svi morali priznati za najnaprednijeg stručnjaka u potrazi za naftom u Americi.
Bušenje na Spindletop briegu kod Beaumontaišlo je vrlo težko. Najprije je zapelo jer su na dubini od 60 metara bile naslage pieska. Kada je, poslie dosta utrošenog vremena i truda taj problem nekako riešen. Onda je na dubini od 275 metara došlo do kolapsa hidraulične bušilice.
Lučić je, kao i Nikola Tesla, čitavo vrieme bio suočen problemom nedostatka novčanih sredstava nije bio u stanju riešiti ovaj problem pa je bio prisiljen tražiti pomoć od bogatih američkih tajkuna; Rockefellera, J.H. Galey-a, J.M. Guffey-a i drugih, koji su uvijek kao strvinari bili spremni spustiti se na tuđi trud i muku.
Njihovom ‘pomoći’, za koju su tražili (i dobili) većinu dionica, problem je odklonjen i bušenje je nastavljeno i kada je na 10. siječnja 1901., bušilica dostigla dubinu od 370 metara najprije je došlo do erupcije plina. Par minuta kasnije iz zemlje je udario silan 60 metara visok mlaz nafte.
Neobuzdana erupcija je trajala 9 dana, sve dok nije ‘obuzdaana’ jednom Lučićevom napravom.
U roku od godinu dana broj stanovnika Beaumonta skočio je s 8.000 na više od 60.000, a na Spindletop Hill-u radilo je 285 bunara u vlasništvu više do 600 kompanija.
Lučiću je poslie one posudbine novca ostalo samo neznatan dio dionica i već koncem 1901. ostao je bez ičega.
Lučić je uvelike pomogao preokret načina uporabe fosilnog goriva, a time i proizvodnju novoga tipa automobilskih strojeva (motora). Podpuno je transformirao ekonomiju Texasa i Amerike. Huston je postao nacionalno središte industrije nafte i Ujedinjene Američke Države su pretekle Rusiju kao vodeći svietski proizvođač.
Lučića se u Americi smatra izumiteljem modernog inženjeringa za bušenje rezervoara nafte i plina. On je bio doživotni predsjednik American Committee for Oil and Gas (Američkog odbora za naftu i plin).
Desetak njegovih izuma i danas je u uporabi. Najvažnije među njima su hidraulično-kružna bušilica na parni pogon. Druge su kape i ventili za spriečavanje nekontrolirane provale i požara na bunarima nafte i plina koje su upotrebljene 1991. za gušenje požara koje je podmetnula vojska Sadama Husseina na bunarima u Kuvajtu.
Američki institut za geološka i metalurška iztraživanja (the American Institute for Geological and Metallurgical Investigations) 1936. godine utemeljio je nagradu zlatne medalje s njegovim imenom (Anthony F. Lucas Gold Medal prize) za razvoj u iztraživanju nafte.
U njegovu čast na Spindletop brdu izgrađen je muzej s granitnim obeliskom na kojem piše: "On this spot on the tenth day of the twentieth century a new era in civilization began.” (Na ovom mjestu na deseti dan dvadesetog stoljeća nova era uljudbe je počela.) Jedna ulica i osnovna škola u Beaumont-u nose njegovo ime.
Ante Lučić, a.k.a. Anthony Francis Lucas, umro je u Washingtonu 2. rujna 1921. godine. U američkim zapisima stoji da je za vrieme života ‘često pogrješno prikazivan kao Austrijanac, ponekad čak i kao u Trstu rođeni Talijan.
Na njegovom grobu u Rock Creek groblju u Washingtonu piše da je ilirskog podrietla, što je u njegovo vrieme u Americi bio klasičan naziv za Hrvate’.
Za Dom Spremni!
Zvonimir R. Došen
